Dvodnevni znanstveni skup “Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulića”, na kojem se raspravlja o Maruliću i hrvatskom jeziku, počeo je u četvrtak ujutro u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
Četrdesetak znanstvenika iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Slovačke raspravljat će tijekom dva dana o Marulićevu hrvatskom jeziku, njegovim suvremenicima, prethodnicima i uzorima, zbirkama njegovih djela u Europi, Maruliću u obrazovnom procesu, povijesti hrvatskoga jezika i suvremenom jeziku, digitaliziranju jezičnih izvora te digitalnim izvorima u obrazovnom procesu.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je u Marulićevoj godini, koju je proglasila Vlada bio cijeli niz skupova, izložaba, glazbeno-scenskih uprizorenja povezanih s Marulićem te puno aktivnosti u školama i knjižnicama te uopće među ljudima koji se bave knjigom.
Godinu zaključujemo ovakvim skupom o Maruliću, čiju ulogu naši vrhunski jezikoslovci i povjesničari jezika i književnosti afirmiraju, rekla je ministrica i dodala posebno njegovu važnost za hrvatsku kulturu, hrvatski jezik, hrvatski kulturni, ali i nacionalni identitet.
Naglasila je da je Marulić istodobno pokazao kako se može biti kozmopolit i Europejac u to vrijeme te istodobno samosvjesni Hrvat koji to uvijek isticao.
U plenarnim izlaganjima Neven Jovanović govori o Marulićevim mletačkim pismima kao putu prema tisku, Ivan Lupić o Maruliću i ženskom pismu, Milica Mihaljević o dijakronija u sinkroniji u digitalno doba te Petra Bago o rječnicima i gramatikama u doba digitalne transformacije.
Profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Neven Jovanović ocijenio je pronalazak sedam Marulićevih pisama 1989. godine i njihovo predstavljanje javnosti 1991. književnopovijesnom senzacijom.
Pisma su promijenila i ono što o Maruliću znamo i ono što o njemu mislimo, napomenuo je i dodao kako tada, a ni kasnije nije bilo postavljeno pitanje kako to da su ta pisma sačuvana.
Podsjetio je kako je znanstvenik Miloš Milošević ta pisma otkrio u zbirci Jacopa Grasolarija kome su upućena četiri pisma. U istoj zbirci i istoj omotnici nalazila su se i Marulićeva pisma arhiđakonu splitskog kaptola Jerolimu Cipciju, no bez bez novoga sretnog otkrića nećemo naći pouzdan odgovor na pitanje otkud ona tamo, dodao je.
Možemo spekulirati čitajući Marulićeve riječi i razmišljati o njihovoj svrsi, rekao je i dodao kako se tu polazištem pokazuje dio rečenice iz prvog pisma Cipciju, gdje Marulić govori o Juditi koju je sastavio s naputkom “dajte je tiskati”.
U raspravi “Marulić i žensko pismo” Ivan Lupić s Filozofskoga fakulteta u Rijeci tvrdi kako je Marulić bio višestruko zainteresiran za iskustveni svijet žena. Čitao je na latinskom jeziku djela drevnih pjesnikinja, napomenuo je i dodao kako se njegovo glavno hrvatsko djelo – ep o udovici Juditi – bavi junaštvom jedne žene.
Njegova preživjela hrvatska pisma, istaknuo je, svjedoče o živoj komunikaciji sa ženskim redovničkim zajednicama. Marulićevi tekstovi nerijetko su pisani za žene, zamišljeni da ih pouče, utješe ili nasmiju, naglasio je i dodao kako Marulićeve žene nisu tek pasivne slušateljice, nego aktivne sudionice u oblikovanju i čuvanju hrvatske kulture.
Znanstveni skup Povijest hrvatskoga jezika i digitalno doba – o 500. obljetnici smrti Marka Marulića održava se u povodu 500. obljetnice smrti oca hrvatske književnosti i dio je obilježavanja Godine Marka Marulića koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske.
U sklopu skupa, koji su pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Ministarstva kulture i medija RH organizirali Institut za hrvatski jezik i NSK u Zagrebu postavljena je i izložba posvećena Maruliću s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.