Azijska tržišta potonula, europske dionice pale na najnižu razinu u posljednjih 16 mjeseci

Carine koje uvodi američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak pogađaju svjetska tržišta, nakon što je upozorio inozemne vlade da će trebati „izdvojiti puno novca” da bi im ukinuo mjere koje naziva „lijekom”.

Azijska tržišta su potonula, europske dionice pale na najnižu razinu u 16 mjeseci, a pada i cijena nafte. Ulagači i analitičari strahuju da bi carine koje je Trump najavio prošli tjedan mogle uzrokovati visoke cijene i slabu potražnju, a potencijalno i globalnu recesiju.

Nakon pada burzi u središnjoj Kini i Hong Kongu u ponedjeljak kineski suvereni fond reagirao je kako bi stabilizirao tržišta, prenosi Reuters.

Ministri država Europske unije, podijeljeni oko toga koliko snažno odgovoriti na Trumpov potez, a da ne naštete svojim tržištima, u ponedjeljak se sastaju u pokušaju postizanja ujedinjene fronte.

Goldman Sachs je povisio svoje procjene potencijalne recesije u idućih 12 mjeseci na 45 posto, pridruživši se time drugim investicijskim bankama koje su izmijenile svoje prognoze. Ekonomisti JP Morgana sada procjenjuju da će se američko gospodarstvo zbog carina smanjiti za 0,3 posto, dok su ranije govorili o rastu BDP-a od 1,3 posto.

„Ljudi strahuju da najgore tek dolazi. Strahuju od pada tržišta”, rekao je Robert Pavlik iz Dakota Wealth Managementa za Reuters.

„Brinu oko onoga što slijedi – recesija prvo kod nas, a onda u svijetu, koja će potencijalno voditi do depresije”.

Trump je u nedjelju novinarima na letu Air Force Onea rekao da nije zabrinut zbog brisanja bilijuna dolara sa svjetskih burzi.

„Ne želim da išta pada. No nekad morate uzeti lijek da bi nešto popravili”, rekao je dok se vraćao sa svog golf putovanja na Floridi.

Američki predsjednik rekao je da je tijekom vikenda razgovarao s čelnicima iz Europe i Azije koji ga žele uvjeriti da snizi carine, zakazane da stupe na snagu ovaj tjedan.

„Žele razgovarati, no neće biti razgovora ako na godišnjoj razini ne plate puno novca”, nastavio je republikanac.

Trumpova najava carina naišla je na osudu drugih čelnika i pokrenula recipročne mjere poput onih kineskih. Peking je Trumpov potez nazvao „ekonomskim zlostavljanjem”.

Dionice na Tajvanu pale su za gotovo deset posto, što je najveći jednodnevni pad u povijesti te zemlje.

Europske obrambene dionice, donedavno uspješne zbog očekivanih većih izdvajanja Europljana na obranu, na putu su prema najvećem padu od travnja 2020. godine.

Milijarder Bill Ackman, podržavatelj Trumpa na izborima, pozvao je na pauziranje carina kako bi se izbjegla „ekonomska nuklearna zima”.

„Predsjednik gubi povjerenje poslovnih čelnika diljem svijeta”, rekao je.

Investitorima i političarima još uvijek nije jasno je li Trumpov potez dio novog, trajnog režima, ili je riječ o njegovoj taktici pregovaranja kojom želi dobiti ustupke drugih država.

„Nametanje američkih carina na europska dobra i usluge napad je na slobodnu trgovinu koja je osigurala blagostanje diljem svijeta”, rekao je danski ministar vanjskih poslova i trgovine Lars Lokke Rasmussen uoči sastanka EU-a, dodajući da Europa mora reagirati.

Dio stručnjaka ipak upozorava kako bi odgovor na silu mogao dodatno ugroziti europske izvoznike. Nadolazeći njemački kancelar Friedrich Merz za Reuters je rekao da turbulencije na tržištu pokazuju koliko je važno da njegova zemlja vrati konkurentnost.

Premijer Japana, najbližeg američkog saveznika u Aziji, objavio je da s Trumpom pokušava postići dogovor. No Shigeru Ishiba je u ponedjeljak parlamentu rekao da bi to moglo potrajati.

To najavljuju i druge azijske države. Tajvanski predsjednik Lai Ching-te u nedjelju je ponudio brisanje carina kao temelj budućih razgovora, a dužnosnik indijske vlade kazao je kako se New Delhi neće osvećivati. Vijetnamski čelnik To Lam u razgovoru s Trumpom pristao je na razgovor o sporazumu.

Nizozemska ministra trgovine Reinette Klever u ponedjeljak je pak rekla da su razgovori s Washingtonom ključni i za Europu.

„Moramo sjesti za stol s Amerikancima i vidjeti kako možemo sniziti te carine”.