Program aktivne politike zapošljavanja pod nazivom „Biram Hrvatsku”, osmišljen kako bi potaknuo hrvatske iseljenike na povratak u domovinu i pokretanje vlastitog posla, zabilježio je iznimne rezultate. Od početka provedbe ove mjere 2022. godine pa sve do svibnja ove godine, izravnu financijsku potporu iskoristila su čak 1802 povratnika. Još je značajnije što je u novootvorenim poslovnim subjektima kroz ovu mjeru osigurano zaposlenje za gotovo 2500 radnika.
Ovi impresivni podaci predstavljeni su na tematskoj konferenciji „Biram Hrvatsku”, u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Najveći broj povratnika koji su iskoristili potpore do 27 tisuća eura u Hrvatsku se vratio iz Njemačke, Austrije, Irske i Švicarske – tradicionalno najčešćih odredišta novijeg vala hrvatske dijaspore.
Međutim, s obzirom na to da se stanje na hrvatskom tržištu rada dramatično promijenilo u odnosu na protekle godine, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić najavio je da je stiglo vrijeme za sustavnu nadogradnju modela. Do kraja ove godine javnosti će biti predstavljena nova, usavršena faza programa pod nazivom „Biram Hrvatsku 2.0”.
„Biram Hrvatsku 2.0” fokusira se na liječnike, visokoobrazovane kadrove i vrhunske talente
Ministar Ružić izrazio je veliko zadovoljstvo dosadašnjim brojkama, no istaknuo je kako iznimno niska stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj – koja trenutno iznosi svega 3,7 posto i predstavlja razinu prirodne nezaposlenosti – pred Vladu i gospodarstvo stavlja potpuno nove izazove.
„Kroz ovu mjeru postigli smo od 2022. godine izvrsne rezultate i sada se nalazimo u razdoblju u kojem je stupanj nezaposlenosti u Hrvatskoj iznimno malen. Przed nama su na području rada novi izazovi, pa je vrijeme za inventuru. Mjera ‘Biram Hrvatsku 2.0’ bit će u potpunosti usmjerena na privlačenje visokoobrazovanih i deficitarnih kadrova te specijaliziranih radnika s visokim kompetencijama”, naglasio je ministar Ružić.
Govoreći o smjeru u kojem će ići izmjene, ministar je istaknuo nekoliko ključnih sektora. Prvi su zdravstveni djelatnici koji su ranijih godina napustili Hrvatsku, a koji danas sve češće obnavljaju svoje liječničke i sestrinske licence za ponovni rad u domovini. Druga skupina su stručnjaci s visokim i specifičnim kvalifikacijama u gospodarstvu, dok treći stup čine iznimni pojedinci i nadareni kadrovi.
„I treće što sada sigurno znamo, to su talenti. Dakle, pojedinci koji su daleko iznad prosjeka u svakom području rada – od umjetnosti, kreativnog razmišljanja i prakse do vrhunske stručnosti u nekom području, i to ne samo u tehničkim znanostima, što je dosad bio trend, nego u svim znanstvenim i društvenim disciplinama”, poručio je Ružić.
Preokret migracijskog trenda: Stvoreno 300 tisuća novih radnih mjesta
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ante Lončar podsjetio je kako je u dosadašnju provedbu programa uloženo oko 27 milijuna eura te da je cilj bio dvostruk: potaknuti povratak iseljenika, ali i ubrzati gospodarski razvoj slabo razvijenih i ruralnih krajeva Hrvatske.
„Svake godine imamo sve veći broj zahtjeva i dolazaka. Tijekom 2025. godine zaprimili smo više od 700 zahtjeva, a ove godine očekujemo da će te brojke biti još i veće”, izjavio je Lončar, dodavši kako je izvrsno stanje na tržištu rada dodatni magnet za povratnike.
Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš naglasio je da je od 2015. godine do danas u Hrvatskoj stvoreno čak 300 tisuća novih radnih mjesta. Istaknuo je da su plaće u Hrvatskoj u proteklome desetljeću rasle znatno brže nego u mnogim dijelovima svijeta, čime je Hrvatska postala iznimno konkurentna.
„Kada pogledate, primjerice, Latinsku Ameriku, gdje imamo stotine tisuća naših sunarodnjaka, radni uvjeti i plaće u Hrvatskoj danas su na razini koju oni u svojim matičnim državama teško mogu očekivati. Mi smo možda mrvicu prekritični kad gledamo same sebe, no sve statistike pokazuju da se trend preokrenuo. Vrhunac odlazaka iz Hrvatske bio je 2017. godine, a danas svjedočimo pozitivnom migracijskom saldu i sve većem povratku obitelji”, istaknuo je Vidiš.
Iskustva povratnika: Od Njemačke i Australije do pokretanja vlastitog posla u Hrvatskoj
Prednosti i izazove povratka na konferenciji su potvrdile i same korisnice mjere. Ana Filipović, koja se nakon osam godina života i rada u Njemačkoj sa suprugom vratila u domovinu i uz pomoć potpore otvorila obrt za izradu nakita, poslala je emotivnu poruku.
„Sve je počelo odlaskom u Njemačku, a sve završava i ponovno počinje povratkom u Hrvatsku. U Njemačkoj smo osam godina imali samo novac, no nedostaju ti tvoji ljudi, obitelj, tvoj kraj i tvoja domovina”, kazala je Filipović.
Michelle Jurić, koja se u Hrvatsku doselila iz Australije prije sedam mjeseci, također pohvaljuje poticaje. „Jako je lijepo od Hrvatske što pomaže ljudima da se vrate i pokrenu vlastiti posao. To daje veliku sigurnost za sam početak”, poručila je Jurić, uz napomenu kako bi u idućoj fazi programa svakako trebalo dodatno pojednostaviti administrativne procedure.
S najavljenim pokretanjem mjere „Biram Hrvatsku 2.0”, Vlada i HZZ planiraju dodatno ubrzati proces povratka znanstvenika, liječnika i poduzetnika, čime bi hrvatsko gospodarstvo dobilo prijeko potreban zamašnjak u godinama koje slijede.
