Mladi hrvatski povratnici koji su svoje dosadašnje živote, obrazovanje i rane karijere gradili u dalekim zemljama poput Australije, Argentine, Čilea, Njemačke, Austrije i mnogih drugih država diljem svijeta, okupili su se proteklih dana u Zagrebu na iznimno sadržajnom Susretu mladih hrvatskih povratnika. Na tom su skupu otvoreno, argumentirano i s puno osobne emocije ukazali na to da je nepovezanost domaćih institucija i dalje najveća i najfrustrirajuća prepreka pri njihovu doseljavanju. Unatoč administrativnim zidovima na koje svakodnevno nailaze, okupljeni mladići i djevojke poslali su snažnu, optimističnu i motivirajuću poruku – nikada u novijoj povijesti nije bilo bolje ni prilika bogatije vrijeme za povratak u domovinu.
Kako je priopćeno iz Udruge „Mladi za Domovinu“, koja je stajala iza organizacije ovog poticajnog skupa, svi prisutni sudionici jedinstveno su se složili oko glavnih uskih grla s kojima se susreću po dolasku u Hrvatsku. Među najveće i najčešće prepreke ubrajaju se fragmentiranost i potpuna nepovezanost državnih i lokalnih institucija, pretjerano složen i nerazumljiv administrativni jezik u službenoj komunikaciji, te vitalne informacije koje su raspršene na velikom broju različitih službenih mrežnih stranica, umjesto da budu objedinjene na jednom središnjem mjestu.
Biokratski labirint i nerazumijevanje okoline s kojom se susreću povratnici
O osobito teškim izazovima s kojima se doseljenici suočavaju govorio je sociolog i povratnik iz Njemačke Drago Jukić. On je upozorio na činjenicu da se mladi povratnici iznimno teško snalaze u kompleksnom hrvatskom administrativnom sustavu. Što je još pogubnije, lokalne i područne institucije često uopće nemaju dovoljno sluha, znanja ni razumijevanja za njihove specifične okolnosti – od priznavanja inozemnih kvalifikacija i diploma pa sve do rješavanja poreznih i statusnih pitanja.
S druge strane, turistički vodič i povratnik iz Argentine Nadir Ivanović naglasio je ključnu važnost savladavanja hrvatskog jezika te temeljitog upoznavanja lokalne kulture i mentaliteta još prije samog pakiranja kofera i preseljenja. Znanje materinskog jezika, prema njegovim riječima, jedini je pravi ključ koji povratniku omogućuje da Hrvatsku doista doživi i osjeti kao svoj pravi dom, a ne kao prekrasnu, ali u suštini stranu zemlju.
Iznimno upečatljivo svjedočanstvo iznio je sistemski inženjer i povratnik iz Australije Jozo Kolakušić, koji se osvrnuo na neočekivane društvene i psihološke reakcije okoline s kojima se povratnici susreću u svakodnevnom životu. Istaknuo je bizarnu kontradikciju: unatoč tome što se iz Hrvatske desetljećima javno i politički poziva dijasporu na povratak, povratnike nakon slijetanja nerijetko dočeka podozrivost i začuđeno pitanje okoline: „Pa što ćeš ti, pobogu, ovdje?“.
Državna odgovornost, obiteljske vrijednosti i sigurno okruženje
Na panelu je sudjelovao i državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Mladen Barać, koji je otvoreno priznao da najveća odgovornost za stvaranje povoljnog okruženja leži upravo na državi. Ipak, napomenuo je da je uz rad državnog aparata nužno izgraditi i širi društveni konsenzus o presudnoj važnosti povratništva za budućnost nacije. Kao glavne kočnice u državnom aparatu izravno je izdvojio opću tromost sustava te nedovoljnu spremnost i fleksibilnost institucija da u hodu prepoznaju velike demografske i društvene promjene.
Unatoč svim navedenim problemima, sudionici skupa naglasili su i važnost osobne odgovornosti svakog pojedinca. Povratak u domovinu, baš kao i nekadašnji odlazak u inozemstvo, zahtijeva golemu osobnu inicijativu, sposobnost prilagodbe i prije svega realna očekivanja. Kada se podvuče crta ispod svih birokratskih prepreka, prednosti života u Hrvatskoj i dalje pretežu. Kao najveće adute života u domovini mladi su izdvajali visoku razinu osobne i društvene sigurnosti, bogatu i očuvanu kulturu, čvrste obiteljske i prijateljske veze te sve veće poslovne i poduzetničke mogućnosti koje se otvaraju na domaćem tržištu.
„Možda nikada nije u potpunosti idealno i pravo vrijeme za tako veliku životnu odluku kao što je povratak, ali sa sigurnošću mogu reći da nikada nije bilo bolje vrijeme za doći nego što je to danas“, poručio je nadahnuto Kolakušić.
Iskustva iz svijeta kao pokretač domaćeg gospodarstva
Nakon službenog panel-dijela, mladi povratnici predstavili su niz vlastitih, iznimno uspješnih poslovnih projekata, tehnoloških start-upova i društvenih inicijativa koje su pokrenuli u Hrvatskoj. Time su na konkretnim primjerima pokazali kako vrhunska znanja, radne navike, kapital i dragocjeni međunarodni kontakti stečeni u inozemstvu mogu izravno pridonijeti brzom razvoju hrvatskog gospodarstva, društva u cjelini te lokalnih zajednica od kojih su mnoge demografski osiromašene.
„Naša je velika želja i jasna vizija da ovaj Susret mladih hrvatskih povratnika postane tradicionalno, središnje mjesto okupljanja i umrežavanja svih onih koji su se već vratili u Hrvatsku, kao i onih koji o tom koraku u dijaspori tek intenzivno razmišljaju“, poručili su voditelji Udruge „Mladi za Domovinu“.
Ovaj važan i dobro posjećen skup organizirala je Udruga „Mladi za Domovinu“ u partnerstvu s Hrvatskom maticom iseljenika te uz punu potporu Ministarstva demografije i useljeništva. Događaj je na jednom mjestu okupio oko 100 sudionika – entuzijastičnih mladih ljudi koji su dokazali da je povratak korijena ne samo moguć, nego i iznimno uspješan put.
Knjiga ‘Sicanje’ donosi potresna svjedočanstva o jedinstvenoj tradiciji tetoviranja katolkinja u BiH
