U prostorijama Hrvatske matice iseljenika (HMI) u Zagrebu svečano je otvorena dojmljiva, duboko emotivna i sadržajno iznimno bogata multimedijska izložba pod nazivom „Svjetovima hrvatskih povratnika“. Autorica ovog opsežnog izložbenog projekta je ugledna hrvatska etnologinja i akademkinja Jasna Čapo, koja je kroz kompleksan i slojevit prikaz osobnih i obiteljskih sudbina nastojala detaljno rasvijetliti duboke, neraskidive i trajne veze koje povezuju Republiku Hrvatsku i njezino mnogobrojno iseljeništvo rasprostranjeno diljem svijeta.
Izložbeni postav osmišljen je i strukturiran kroz dvanaest pažljivo odabranih i temeljito obrađenih životnih priča, koje su posjetiteljima približene suvremenim i dinamičnim muzeološkim pristupom. Kombinacijom opsežnih tekstualnih zapisa, arhivskih i suvremenih obiteljskih fotografija te autentičnih video i audio materijala, posjetitelji imaju jedinstvenu priliku ući u same temelje ljudskih odluka.
Kroz ove dirljive isječke iz svakodnevnog života, javnosti se pruža duboko razumijevanje osobnih, emotivnih, ali i ekonomskih motiva koji su pojedince i cijele obitelji potaknuli na veliku prekretnicu – odluku o povratku u domovinu. Izložba do najsitnijih detalja prikazuje njihov svakodnevni život nakon povratka u Hrvatsku, kompleksne izazove društvene i birokratske prilagodbe na novu ili ponovno otkrivenu sredinu, ali i neizbrisiv, obogaćujući pečat koji je višegodišnji ili cjeloživotni rad i boravak u inozemstvu ostavio na njihov osobni i obiteljski identitet.
Četiri kontinenta i tri desetljeća povratničkih sudbina
Akteri čije su sudbine, uspomene i nade utkane u ovaj izložbeni projekt dolaze s čak četiri svjetska kontinenta te pripadaju potpuno različitim starosnim, obrazovnim i životnim generacijama. Njihova raznolika iskustva i sjećanja zajedno oblikuju cjelovit, autentičan i slojevit kolektivni portret hrvatskog povratništva u razdoblju od osamostaljenja Hrvatske i početka ratnih 1990-ih godina pa sve do današnjih dana.
Među prikazanim sudbinama nalaze se kako umirovljenici koji su čitav svoj radni vijek proveli na radu u zapadnoeuropskim zemljama poput Njemačke, Austrije ili Švicarske, tako i mladi, visokoobrazovani ljudi rođeni u prekooceanskim zemljama – poput Južne i Sjeverne Amerike te Australije. Ti mladi ljudi, iako odrasli u potpuno drugačijim kulturnim i jezičnim okruženjima, odlučili su spakirati svoje živote i potražiti svoje mjesto pod suncem upravo u domovini svojih roditelja, djedova i pradjedova.
Autorica izložbe, akademkinja Jasna Čapo, tijekom svečanog otvorenja naglasila je svoju želju da posjetitelji nakon razgledavanja postava iz Hrvatske matice iseljenika ne odu s osjećajem sete, već s ponijetim snažnim osjećajem optimizma, nade i vjere u budućnost. Iako se demografski stručnjaci, sociolozi i analitičari slažu u procjenama kako Hrvatska u dogledno vrijeme vjerojatno više neće dosegnuti broj stanovnika koji je imala na popisu 1991. godine, ova izložba jasno i nedvosmisleno skreće pozornost na sve prisutniji, iznimno važan i potencijalno prelomni trend povratka.
„Ova izložba govori o konkretnim, živim ljudima koji se vraćaju, ali ujedno otvoreno i bez uljepšavanja potvrđuje da je iseljavanje iz Hrvatske u proteklih sedamdeset godina bilo gorka konstanta naše povijesti. Međutim, usporedno s time, ovaj postav nosi i jedan iznimno važan tračak nade za našu populacijsku i demografsku politiku. On svjedoči o ljudima koji su se, unatoč svim preprekama, čvrsto odlučili vratiti i nastaviti svoj život u Hrvatskoj, iako su mnogi od njih rođeni, školovani i odrasli daleko u inozemstvu”, poručila je akademkinja Čapo na otvorenju.
Kruna dvadesetogodišnjeg znanstvenog istraživanja migracijskih procesa
Ova iznimna multimedijska manifestacija nije nastala preko noći niti je plod kratkoročnog projekta; ona predstavlja krunu i sintetizirani rezultat predanog, dvadesetogodišnjeg terenskog i teorijskog istraživačkog rada same autorice. Izložbeni je koncept izravno povezan i s njezinom nadolazećom obimnom znanstvenom knjigom radnoga naslova “Ljubavna pisma domovini: iseljenici i povratnici”, čije se objavljivanje, tiskanje i svečano predstavljanje široj javnosti očekuje 2027. godine.
Akademkinja Jasna Čapo zaposlena je kao znanstvena savjetnica u trajnom zvanju u uglednom Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. U svojoj bogatoj i iznimno plodnoj znanstvenoj karijeri potpisuje autorstvo nad dvama kapitalnim i nezaobilaznim djelima o hrvatskoj tradicijskoj kulturi – „Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka“ te „Hrvatski uskrsni običaji“. Uz bavljenje tim klasičnim i temeljnim temama hrvatske etnologije i etnografije, akademkinja Čapo već se desetljećima primarno i sustavno posvećuje proučavanju izbjegličkih, radnih, transnacionalnih i povratničkih migracija, čime se nametnula kao vodeći znanstveni autoritet za to područje u ovom dijelu Europe.
Organizaciju ove važne manifestacije u prostorima Hrvatske matice iseljenika potpisuje Institut za etnologiju i folkloristiku, uz financijsku potporu Ministarstva demografije i useljeništva te u čvrstom partnerstvu s HMI-jem i europskim fondovima unutar programa NextGeneration EU. Za moderan, vrhunski vizualni identitet i estetsko oblikovanje izložbenog prostora zaslužna je priznata dizajnerica Barbara Majnarić, dok visoko profesionalnu video produkciju, montažu i obradu audio-vizualnih zapisa potpisuje Flora Lennihan Ljubimir. Izložba ostaje otvorena za sve posjetitelje, učenike i studente koji žele iz prve ruke doživjeti emotivne i inspirativne priče ljudi koji su za svoj dom izabrali upravo Hrvatsku.











