U Sisku započela 32. Zimska škola hrvatskoga folklora

Sisak je ponovno postao nezaobilazno središte i kulturna prijestolnica hrvatske tradicijske baštine. U organizaciji Hrvatske matice iseljenika (HMI), u ugodnom ambijentu sisačkog Hotela Panonija svečano je otvorena 32. po redu Zimska škola hrvatskoga folklora. Ovaj jedinstveni edukativni događaj i intenzivni seminarski program održava se u razdoblju od 3. do 12. siječnja, a cjelokupni ovogodišnji radno-nastavni plan u potpunosti je posvećen temeljitom proučavanju, uvježbavanju i očuvanju specifičnih plesnih, glazbenih i nošnjarskih obilježja alpskoga tradicijskog područja Hrvatske i susjednih regija.

Prestižni narav i međunarodni ugled ovog programa potvrđuje i izniman odaziv sudionika. Ove je godine škola okupila čak 127 polaznika koji su stigli sa svih strana svijeta. Uz domaće zaljubljenike u folklorne umjetnosti iz raznih krajeva Hrvatske, u Sisak su doputovali i predstavnici hrvatskih zajednica iz susjednih zemalja – Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore – te polaznici iz brojnih europskih država s jakom iseljeničkom tradicijom, poput Njemačke, Švicarske, Austrije i Mađarske. Posebnu vrijednost i šarm ovom okupljanju daje dolazak sudionika iz udaljenih prekomorskih zemalja, prvenstveno iz Sjedinjenih Američkih Država i Argentine, koji bez obzira na tisuće kilometara udaljenosti s ponosom i strašću žele usavršiti svoje poznavanje kulturnih korijena i tradicije svojih predaka.

Bogat i sadržajan program usmjeren na specifičnosti alpskoga područja

Fokus i tematska okosnica ovogodišnjeg izdanja Zimske škole stavljeni su na detaljno istraživanje plesova, narodnih nošnji, običaja te specifičnih glazbala koja karakteriziraju šire alpsko tradicijsko područje. Kroz deset dana predanog i rada u dvoranama, polaznici imaju jedinstvenu priliku podrobnije učiti, analitički rastaviti i do savršenstva usavršiti specifičnosti bogatog folklora mnogobrojnih hrvatskih mikro-regija:

Središnja Hrvatska i Prigorje: Obuhvaćeni su prepoznatljivi plesni koraci, pjevanje i nošnje iz Hrvatskog zagorja, Karlovačkog pokuplja, Jaskanskog prigorja i Polja, te širega zagrebačkog prstena koji uključuje Samobor, Zaprešić, Vrapče, sam grad Zagreb, Sesvete, Zelinu i Vrbovec.
Sjeverna i sjeverozapadna Hrvatska: Poseban naglasak stavljen je na specifične ritmičke strukture, pjesme i ornamentiku karakterističnu za Međimurje i Podravinu.
Istra i dijaspora: Polaznici izučavaju i kompleksno folklorno nasljeđe Istarskog poluotoka, s posebnim osvrtom na dragocjenu i specifičnu tradiciju Gradišćanskih Hrvata koja se stoljećima čuva izvan matičnih granica.

Kako bi se omogućio što kvalitetniji, pojedinačni i stručno utemeljeni pristup svakom polazniku, cjelokupni nastavno-radni proces podijeljen je u tri specijalizirana stručna odjela:

Plesni program: Predstavlja najbrojniju skupinu i okuplja čak 102 polaznika koji svakodnevno uvježbavaju koreografije, plesne elemente i specifična držanja karakteristična za pojedine regije.
Odjel tradicijskih glazbala: Okuplja 13 polaznika posvećenih sviranju i tehnici izvođenja na autohtonim instrumentima kao što su gajde, diple, dvojnice i druge starinske svirale.
Odjel tambura: Obuhvaća 12 polaznika koji usavršavaju tamburašku tehniku, aranžiranje i usklađivanje s plesnim ansamblima.

Vodeći hrvatski etnokoreolozi, glazbeni pedagozi i renomirani stručnjaci na jednom mjestu

Za iznimnu obrazovnu razinu i stručnu utemeljenost programa jamči predavački tim sastavljen od vodećih hrvatskih etnokoreologa, koreografa, glazbenih pedagoga i vrsnih instrumentalista. Sveukupni program vode i koordiniraju cijenjena imena iz svijeta hrvatske tradicijske kulture.

Ulogu glavnog stručnog voditelja Zimske škole obnaša Andrija Ivančan, istaknuti etnokoreolog i umjetnički voditelj poznatog Folklornog ansambla Linđo iz Dubrovnika. Odjel tambura pod stručnim je vodstvom Tibora Büna, izuzetno uspješnog i priznatog tamburaškog voditelja i pedagoga iz Varaždina. Rad Odjela tradicijskih glazbala vodi Vjekoslav Martinić, čuveni majstor izrade tradicijskih instrumenata i predani glazbeni pedagog iz Garešnice.

Posebnu dimenziju ovogodišnjem izdanju škole daje gostovanje maestra Siniše Leopolda, vrhunskog dirigenta i skladatelja, koji je za potrebe ove škole oblikovao i specijalizirani stručni program namijenjen voditeljima tamburaških sastava i orkestara. Ovom vrhunskom predavačkom timu pridružuju se i brojni drugi priznati folkloristi, terenski istraživači i asistenti. Njihov je zajednički cilj prenijeti polaznicima ne samo tehničko znanje izvođenja, već i metodiku vođenja folklornih, pjevačkih i glazbenih skupina u njihovim matičnim sredinama.

Očuvanje nacionalnog identiteta i neraskidivo povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske

Temelje ovog jedinstvenog znanstveno-stručnog i edukativnog programa postavio je još daleke 1964. godine bard hrvatske etnokoreologije, dr. sc. Ivan Ivančan. Tijekom proteklih šest desetljeća, program Zimske škole hrvatskoga folklora kontinuirano se nadograđivao suvremenim metodama plesne edukacije i novim etnološkim spoznajama, pri čemu je čvrsto zadržan njegov temeljni cilj – beskompromisno očuvanje izvornosti, stilskih obilježja i autohtonosti tradicijskog plesa, pjesme i glazbe.

Osim njezine nesporne obrazovne i stručne uloge, Zimska škola ima neprocjenjiv strateški i kulturni značaj za Hrvatsku maticu iseljenika. Kroz višednevno zajedničko učenje, rad, razmjenu iskustava i intenzivno druženje, ovaj projekt izravno osnažuje i njeguje nacionalni identitet Hrvata koji žive izvan granica Republike Hrvatske. Na taj se način gradi te kontinuirano učvršćuje neraskidiva veza između raseljene i domovinske Hrvatske. Širenjem stečenog znanja među polaznicima po povratku u njihove domove u Europi i svijetu, potiče se suvremena, stručno utemeljena i estetski visoka scenska reinterpretacija bogate hrvatske narodne baštine na globalnoj razini.