U sklopu ovogodišnje kulturne manifestacije Tjedan Hrvata izvan Republike Hrvatske, u svečanome ambijentu Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu održan je iznimno sadržajan i poticajan okrugli stol pod nazivom „Kultura, jezik i identitet“. Stručni skup okupio je istaknute intelektualce, kulturne djelatnike, predstavnike medija te vođe hrvatskih zajednica iz dijaspore, Europe i susjednih država.
Okrugli stol stručno je moderirao i vodio Milan Bošnjak, dok su u dinamičnoj raspravi kao panelisti sudjelovali Vinko Grubišić, dopisni član Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) s višedesetljetnom adresom u Torontu, Gabriella Novak Karall, ravnateljica Hrvatskoga centra u Beču, Ivan Vukoja, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, Marijana Dokoza, urednica utjecajnog Fenix Magazina iz Frankfurta, te Zvonko Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Crne Gore (HNV CG) iz Tivta.
Autohtonost Bokelja i jezik kao ustavna kategorija u Crnoj Gori
Uvodno se prisutnima obratio Zvonko Deković, predsjednik HNV-a Crne Gore, koji je odmah na početku razbio česte zablude naglasivši kako Hrvati Boke kotorske nipošto nisu klasični iseljenici ili dijaspora, nego autohtoni narod na tim prostorima.
„Hrvatski jezik za nas nije samo pukih alat za svakodnevnu komunikaciju ili sporazumijevanje, već čvrsti, neustrašivi temelj cjelokupnog kulturno-povijesnoga i nacionalnog identiteta hrvatskoga naroda. Kroz stoljeća punih izazova i pritisaka, upravo je jezik bio taj ključni čimbenik koji je spajao i povezivao Hrvate, bez obzira na promjene državnih granica, političkih sustava i društvenih okolnosti“, istaknuo je Deković.
Upozorio je kako je danas, u eri sveprisutne globalizacije, masovnih medija i ubrzanih migracijskih procesa, pitanje očuvanja materinskoga jezika postalo sudbinsko pitanje za sve hrvatske zajednice izvan granica Republike Hrvatske. Dodao je kako su Hrvati u Boki kotorskoj i Srbiji na vrijeme prepoznali tu opasnost te poduzeli konkretne korake.
„U Boki, točnije u Tivtu i Kotoru, već pune 21 godinu u kontinuitetu organiziramo i provodimo nastavu na hrvatskom jeziku. Uz to, uspostavili smo i vlastiti medijski prostor – pokrenuli smo Radio Dux te izdajemo Hrvatski glasnik, koji je danas jedini tiskani medij Hrvata u Crnoj Gori“, podsjetio je Deković, dodavši s ponosom kako je hrvatski jezik u Crnoj Gori ustavna kategorija i službeni jezik, što je plod ustrajne borbe bokeljskih Hrvata za očuvanje vlastite baštine.
Složena borba za konstitutivnost i kulturna prava Hrvata u BiH
O izuzetno specifičnom i kompleksnom položaju hrvatskoga naroda u susjednoj Bosni i Hercegovini govorio je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja. Naglasio je kako je pitanje jezika u BiH neraskidivo povezano s političkim i ustavnopravnim statusom Hrvata.
„Hrvati u BiH su ustavno konstitutivan narod i iz te bi pozicije formalno trebali uživati apsolutno sva nacionalna i kulturna prava – od prava na vlastiti identitet, autentični jezik, legitimnog člana Predsjedništva BiH, pa sve do vlastitoga entiteta. Međutim, stvarna praksa pokazuje potpunu suprotnost. Iz formalne ustavnopravne pozicije Hrvati su dovedeni u situaciju da im se ta osnovna prava sustavno negiraju, osporavaju i svode na razinu manju od one koju uživaju nacionalne manjine u suvremenim demokratskim državama poput Hrvatske“, bio je oštar i izravan Vukoja.
Zaključio je kako je grčevita borba za očuvanje hrvatske kulture i jezika u Bosni i Hercegovini u potpunosti neodvojiva od opće nacionalne i političke borbe za punopravno institucionalno priznanje i jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Kanadski model poreza i spajanje Hrvata u Srednjoj Europi
Kada je riječ o prekoatlantskom iseljeništvu, akademik Vinko Grubišić podijelio je iznimno zanimljivo i poučno iskustvo iz Kanade. Pojasnio je kako su tamošnji Hrvati izborili pravo na obrazovanje na materinskom jeziku koristeći kanadski porezni sustav.
„U Kanadi važi pravilo da građani koji redovito plaćaju porez imaju pravo zahtijevati da njihova djeca u javnom sustavu uče svoj materinski, u ovom slučaju hrvatski jezik. Čim smo iskoristili tu zakonsku mogućnost, u vrlo kratkom roku popunili smo dva puna razreda učenika“, ispričao je Grubišić.
S druge strane, ravnateljica Hrvatskoga centra u Beču Gabriella Novak Karall osvrnula se na specifičnu situaciju gradišćanskih Hrvata. Ocijenila je kako je jezik srce identiteta bez kojega je nemoguće stvarati i razvijati autentičnu kulturu.
„Gradišćanskohrvatski jezik ima čudesnu snagu jer već stoljećima spaja Hrvate koji žive u Austriji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Mi gradišćanskohrvatski jezik ne promatramo kao izolirani dijalekt, nego kao ravnopravni i dragocjeni dio velikoga, zajedničkog hrvatskog jezika. Jezik je taj koji nas sve, bez obzira gdje živjeli, neraskidivo spaja“, poručila je Novak Karall.
Iseljenički izazovi u Njemačkoj: Kada materinski jezik postane – strani
Završnu riječ na okruglom stolu imala je Marijana Dokoza, urednica frankfurtskog Fenix Magazina, koja se dotaknula problema s kojima se susreću brojne obitelji u Njemačkoj, osobito nakon novijeg vala iseljavanja.
Dokoza je iznijela zabrinjavajuću i upozoravajuću činjenicu da u njemačkom okruženju hrvatski jezik mlađim generacijama sve brže prestaje biti materinski te poprima obilježja stranoga jezika.
„To je vodeći i najopasniji problem s kojim se danas suočavamo u Njemačkoj. Djeca hrvatskih doseljenika odrastaju u njemačkom govornom području, idu u njemačke škole i vrtiće, pa im hrvatski jezik, ako se u obitelji i u dopunskim školama ne njeguje svakodnevno i intenzivno, vrlo brzo postaje strani jezik. Ako izgubimo jezik kod mladih, izgubili smo i njihov živi kontakt s domovinom“, upozorila je Dokoza.
Sudionici skupa u HNK-u na kraju su se usaglasili kako Republika Hrvatska mora još snažnije, financijski i logistički, poduprijeti programe dopunske nastave hrvatskoga jezika u svijetu, medije na hrvatskom jeziku te kulturne ustanove u dijaspori i okruženju, jer je očuvanje jezika jedini sigurni zalog očuvanja hrvatskoga identiteta u globaliziranom svijetu.
Knjiga ‘Sicanje’ donosi potresna svjedočanstva o jedinstvenoj tradiciji tetoviranja katolkinja u BiH
