Njemačka savezna pokrajina Sarska (Saarland) nedavno je promijenila svoj ustav i donijela ustavnu preambulu, u koju je prvi put izričito uvedeno spominjanje Boga. Novi ustav ili, preciznije, paket ustavnih izmjena s novom preambulom, usvojen je na plenarnoj sjednici Saarländskog Landtaga u srijedu, 29. travnja 2026. godine.
Ova promjena dolazi u sklopu šire ustavne reforme koja uključuje i izbor i imenovanja novih sudaca. Iako Njemačka kao država već poznaje referencu na Boga u svom Temeljnom zakonu, ova odluka na razini jedne pokrajine izazvala je posebnu pozornost, osobito zbog političkog konteksta u kojem je donesena.
Naime, u Sarskoj je došlo do neobične situacije u kojoj se vladajući socijalisti iz SPD-a i oporbeni demokršćani iz CDU-a, koji zajedno drže 48 od 51 mjesta u državnom parlamentu, odlučuju za spominjanje Boga u Ustavu. Istovremeno, suverenistički AfD, koji se smatra konzervativnom i tradicionalističkom strankom i ima tri predstavnika u parlamentu, glasao je protiv takve odluke.
AfD, preambula i pritisak vjerskih zajednica
Ipak, AfD nije bio primarno protiv uvođenja Boga u ustav, kako se to može naslutiti iz medijskih objava, naprotiv. Još u veljači AfD je sam podnio nacrt preambule s Božjim spomenom.
Vladajući su njihov prijedlog odbili, pa su potom u svoj novi prijedlog sami uključili Boga. Jednim dijelom to se dogodilo pod pritiskom vjerskih zajednica. Naime, Katolički Büro Saarland (zastupa biskupije Trier i Speyer) u siječnju 2026. službeno je kritiziralo nacrt prvotne preambule socijalista i demokršćana Saarlanda. Biskupije Trier i Speyer, zajedno s drugim kršćanskim Crkvama te židovskom zajednicom i muslimanskim predstavnicima, potpisale su zajednički apel kojim traže da se u preambulu unese formulacija po uzoru na njemački Temeljni zakon.
Vladajućima je bilo preopasno da dopuste rastućem AfD-u da jedini zastupa želju vjernika. Osim spominjanja Boga, izmjene ustava sadržavale su i promijene u procesu izbora sudaca. Po novom modelu, takve odluke više neće nužno biti donošene dvotrećinskom većinom kao što je to bio slučaj do sada. Time će se smanjiti utjecaj manjih stranaka.
Prihvaćeni tekst ustava sada navodi da Saarland zagovara francusko-njemačko prijateljstvo i mirnu Europu. Zaštita Židova i borba protiv antisemitizma i antiromskog stava izričito su formulirani kao državni ciljevi, a postupak imenovanja sudaca Ustavnog suda također je izmijenjen prema želji velikih stranaka.
Katolički identitet Sarske
Bez obzira na političke okolnosti, Sarska pokrajina od sada će u svom ustavu imati i spominjanje Boga. Ta činjenica ipak nije samo rezultat slučajnosti već se može promatrati kao odraz dubljih povijesnih i kulturnih slojeva koji su oblikovali identitet Sarske. Da bi se razumjela njezina puna težina, potrebno je pogledati povijesni razvoj ove regije i njezinu snažnu povezanost s katoličkom tradicijom.
Sarska je kroz povijest bila područje snažnog kršćanskog, nadasve katoličkog identiteta, što je rezultat njezina geografskog i političkog položaja između Njemačke i Francuske, osobito regije Lorene. Velik dio današnjeg teritorija bio je povezan s biskupijom Metz i kasnije Trierom, jednom od najstarijih katoličkih biskupija u Njemačkoj. Taj kontinuitet crkvene strukture imao je presudan utjecaj na oblikovanje religijskog identiteta stanovništva.
Katolička prisutnost nije bila samo demografska, nego i institucionalna. Sarska ima posebne ugovore sa Svetom Stolicom koji reguliraju pitanje vjeronauka i obrazovanja nastavnika teologije, što dodatno učvršćuje ulogu Crkve u javnom životu. Većina teritorija i danas pripada biskupiji Trier, čime se održava povijesna linija kontinuiteta. Ovakva duboko ukorijenjena tradicija objašnjava zašto religijski elementi, uključujući i referencu na Boga, u Sarskoj imaju drugačiju težinu nego u nekim drugim dijelovima Njemačke.
Suvremena demografija i značenje ustavne promjene
Suvremena demografija dodatno potvrđuje tu sliku. Unatoč općem trendu sekularizacije u Europi i padu broja vjernika u Njemačkoj, Sarska i dalje ostaje jedna od rijetkih pokrajina u kojoj katolici čine većinu stanovništva, a njihov broj ne pada već je stabilan.
U konačnici, uvođenje Boga u ustavnu preambulu Sarske nije slučajnost niti politički eksces. Riječ je o potezu koji reflektira dugotrajni katolički identitet regije, njezinu demografsku strukturu i želju za očuvanjem vrijednosnog kontinuiteta – čak i u društvu koje sve više odustaje od tih vrijednosti i tog identiteta.
Bog u ustavu kao upozorenje i ograničenje
Stuttgart: Hrvati u Njemačkoj na isturenom položaju obrane Crkve
