Yerevan, 26. lipnja 2025. – Armenske sigurnosne službe uhitile su u srijedu jednog od najistaknutijih vjerskih vođa u zemlji, arhiepiskopa Bagrata Galstanjana, pod optužbom za terorizam i pokušaj rušenja vlasti.
Prema priopćenju Istražnog odbora Armenije, Galstanjan se tereti za planiranje bombaških napada i podmetanja požara s ciljem izazivanja kaosa u opskrbi električnom energijom i paraliziranja prometa na glavnim cestama.
Vlasti navode i da je još 13 osoba uhićeno tijekom policijskih racija u domovima desetaka oporbenih aktivista. Istražni odbor tvrdi da je obavljeno više od 90 pretraga i pronađeni su dokazi, uključujući vatreno oružje i streljivo.
Galstanjanov odvjetnik Sergej Harutyunyan kaže da je policija pretraživala rezidenciju svećenika punih šest sati, ali da je pronašla samo dimne bombe, uobičajene na prosvjedima u Armeniji.
Izvori bliski arhiepiskopu, uključujući njegovog odvjetnika, optužbe su nazvali “fikcijom”, dok je oporbeni pokret “Sveti otpor” istaknuo da se radi o politički motiviranom progonu i pokušaju gušenja građanskih prava.
Riječ je o drugom političkom uhićenju u samo tjedan dana jer su osim arhiepiskopa Galstanjana, armenske vlasti nedavno uhitile i rusko-armenskog milijardera Samvela Karapetyana (59). Poduzetnik je optužen za javno pozivanje na nasilno preuzimanje vlasti nakon što je u videu branio Armensku apostolsku crkvu koja je česta meta napada vlade.
Premijer Pašinjan je najavio da će Karapetyanova energetska kompanija, Electricity Networks of Armenia, biti nacionalizirana.
Uhićenja dolaze u trenutku kada se Armenija nalazi u duboko podijeljenoj političkoj situaciji. Premijer Pašinjan se susreće s rastućim nezadovoljstvom zbog teritorijalnih ustupaka Azerbajdžanu i svojih sukoba s crkvom koja uživa značajan utjecaj u armenskom društvu.
Armenija je prva zemlja na svijetu koja je kršćanstvo proglasila državnom religijom u 4. stoljeću, a Armenska apostolska crkva zadržala je poseban ustavni status.
Pašinjan je na društvenim mrežama napisao da su sigurnosne službe osujetile zavjeru “kriminalnog oligarhijskog klera da destabilizira Armeniju i preuzme vlast”.
Zanimljivo je da je Pašinjan na vlast došao nakon tzv. Baršunaste revolucije 2018. koja je za posljedicu imala ostavku konzervativnog premijera Sarkisjana koji je s Rusijom njegovao dobre odnose.
Vođa Baršunaste revolucije bio je upravo Nikol Pašinjan, novinar koji je u parlament ušao kao predstavnik prozapadne lijevo liberalne stranke koja je imala podršku od samo 7 %. Tijekom prosvjeda koji su postajali sve masivniji Pašinjan je brižno njegovao imidž revolucionara. Bio je odjeven u maskirne hlače i majicu i nosio narukvicu armenskog heroja, ratnog zapovjednika nadimka Avo koji je poginuo u ratu s Azerbajdžanom.
U Baršunastoj revoluciji korištene su inovativne metode i alati poput društvenih mreža i uključivanja širokih masa u komunikaciju s vođama revolucionarnog pokreta. Inovativni pristup Baršunastih revolucionara u srazu s autoritativnim stilom konzervativaca doveo je do podrške značajnog dijela javnosti “novim igračima” na političkoj sceni Armenije.
Sarkisjan je suočen s tim činjenicama odstupio, a nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, Pašinjanu je pošlo za rukom da ipak osvoji većinu u parlamentu zemlje u kojoj je stanovništvo pretežno konzervativno.
Nakon što se, poput svog prethodnika, čvrsto usidrio u pozicijama vlasti, sada je i Pašinjan suočen sa sličnim metodama političke borbe koje je sam koristio prilikom svog uspinjanja na vlast. Blokiranje prometnica i masovni prosvjedi situacije su s kojima se sad bivši Baršunasti revolucionar susreće, ali s druge strane barikade.
Za razliku od svog prethodnika Pašinjan je odlučio represijom odgovoriti na te izazove.
