Na Božić 25. prosinca 2025. predsjednik Donald Trump objavio je da je, kao vrhovni zapovjednik, naredio snažne zračne udare na logore i položaje militanata ISIS‐a u sjeverozapadnoj Nigeriji, navodeći da se radi o odmazdi za brutalne napade na kršćane.
Prema Pentagonu i američkom Afričkom zapovjedništvu, pogođeni su „poznati kampovi ISIS‐a” u saveznoj državi Sokoto, pri čemu je uništeno više terorističkih ciljeva i ubijen veći broj militanata, bez potvrđenih civilnih žrtava u prvim procjenama.
Nigerijsko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da su napadi izvedeni na zahtjev nigerijske vlade, kao dio „strukturirane sigurnosne suradnje” SAD‐a i Nigerije u borbi protiv terorizma.
Trump je u objavi naglasio da „Sjedinjene Države neće dopustiti da radikalni islamski terorizam provodi genocid nad kršćanima” te je poručio da će, ako se napadi nastave, uslijediti još jače vojne akcije.
Tko su Boko Haram i ISWAP?
Da bismo lakše razumjeli okolnosti ovog napada valja promotriti povijest islamističkog nasilja u Nigeriji. Pitanje vjerskih odnosa izrazito je složeno jer polovica stanovništva na sjevernom dijelu zemlje pripada islamskim vjerskim zajednicama, a polovica na južnom dijelu kršćanskim.
Islamski terorizam masovno je počeo provoditi Boko Haram. Ova teroristička organizacija, punog naziva Jama’atu Ahlis‐Sunna Lidda’awati wal‐Jihad, nastala je početkom 2000‐ih u sjevernoj Nigeriji kao radikalni islamistički pokret protiv zapadnog obrazovanja i sekularne države.
Pobuna je eskalirala 2009., nakon neuspjelog ustanka, zarobljavanja, a potom i egzekucije osnivača Mohammeda Yusufa. Pod vodstvom novog vođe Abubakara Shekaua, pokret se dodatno radikalizirao I prerastao u jednu od najsmrtonosnijih terorističkih organizacija u Africi I svijetu.
Od tada su Boko Haram i njegove inačice uzrokovao desetke tisuća ubijenih i milijune raseljenih.
Godine 2015. dio Boko Harama prisegnuo je na odanost ISIS‐u i postao Islamska država – Zapadnoafrička provincija (ISWAP), čime je lokalna pobuna ušla u formalni okvir globalne mreže Islamske države. Drugi dio ove islamističke organizacije ostao je vjeran Shekauu.
Zbog neslaganja oko taktike – osobito Shekauove prakse masovnih bombaških napada i ubijanja i muslimanskih civila koji se nisu željeli radikalizirati – nastao je raskol koji je doveo do oružanih sukoba dviju islamističkih frakcija. U tom su sukobu uspješniji bili borci ISWAP-a.
U šumi Sambisa 2021. okružili su Shekaua i ponudili mu nastavak zajedničkih terorističkih aktivnosti i borbe protiv saveznih snaga. Umjesto prihvaćanja uvjeta Shekau je tijekom pregovora aktivirao eksplozivni prsluk i osim sebe usmrtio i pregovarača ISWAP-a.
Nakon Shekaue pogibije ISWAP je preuzeo većinu njegovih boraca i teritorija. Manji dio pripadnika Boko Harama nastavio je samostalnu aktivnost, ali su im utjecaj i snaga znatno smanjeni.
ISWAP kao novo središte ISIS‐a
Analize sigurnosnih stručnjaka pokazuju da je ISWAP u posljednjih nekoliko godina postao najaktivnija i najsmrtonosnija podružnica ISIS‐au svijetu.
Prema podacima koje je objavila ISIS‐ova propagandna agencija Amaq, samo u prvoj polovici 2025. ISWAP je izveo 215 napada sa 734 žrtve u Nigeriji, što čini gotovo 35 % svih operacija ISIS‐au svijetu i oko 23% svih smrti i ranjavanja koje je ISIS proizveo u tom razdoblju.
Isti izvor navodi da je ISWAP u Kamerunu izveo najmanje 18 napada sa 76 žrtava, dok je u Nigeru, zajedno s ISIS‐ovom sahelskom provincijom (ISSP), sudjelovao u 21 napadu s 233 poginula i ranjena.
Od veljače 2025. ISWAP provodi koordiniranu kampanju pod nazivom „The Camp Inferno”, u kojoj su u samo nekoliko mjeseci osvojili 17 nigerijskih vojnih baza u saveznim državama Borno i Yobe, zaplijenivši znatne količine oružja i opreme.
Takav tempo nasilja čini područje jezera Čad – osobito dijelove Nigerije, Kameruna i Nigera – ključnim žarištem sadašnjeg globalnog djelovanja ISIS‐a.
Stručnjaci ističu da uspješne vojne i terorističke akcije ISWAP‐a služe kao model i nadahnjuju druge afričke podružnice ISIS‐a, pa se širenje ovog pokreta promatra kao globalni sigurnosni izazov, a ne samo lokalni nigerijski problem.
Progon kršćana u Nigeriji
Iako nasilje u Nigeriji ima više uzroka – od sukoba stočara i farmera do etničkih i političkih tenzija – brojni izvještaji potvrđuju da su kršćanske zajednice u sjevernoj i središnjoj Nigeriji među najteže pogođenim.
Prema izvješću nigerijske organizacije Intersociety, od 2009. do 2023. ekstremisti povezani s Boko Haramom i kasnije ISWAP-om te srodnim skupinama ubili su najmanje 52 000 kršćana, spalili 18 000 crkava i 2 200 kršćanskih škola, a čak pet milijuna kršćana prognano je iz svojih domova. Nigerija je posljednjih godina jedna od najsmrtonosnijih zemalja na svijetu za kršćane.
U tom kontekstu, američki udari doživljavaju se, osobito u kršćanskim krugovima, kao poruka solidarnosti i obrane zajednica koje se, uz minimalnu zaštitu države, već godinama suočavaju s pogromima i terorom.
Istodobno, dio nigerijskih vlasti koje pokušavaju balansirati u vjerski podijeljenoj državi, naglašava da teroristi napadaju i muslimane i da je cilj zaštititi sve građane.
Zašto je međunarodna akcija nužna
Stručne analize Ujedinjenih naroda i istraživačkih instituta upozoravaju da je Afrika – osobito Sahel i zapadna Afrika – postala novi epicentar džihadističkog nasilja, s više od polovine svih napada koje ISIS i srodne organizacije globalno preuzimaju na sebe.
Ako se tim skupinama dopusti da nesmetano jačaju, one ne ugrožavaju samo Nigeriju i susjede nego i Europu, Bliski istok i globalnu sigurnost, jer služe kao baza za regrutaciju, obuku i financiranje budućih terorističkih operacija.
Zbog toga mnogi analitičari smatraju da međunarodne operacije – uključujući američke zračne udare – imaju moralnu i stratešku komponentu: moralnu, jer pružaju konkretnu zaštitu civilima, osobito ranjivim kršćanskim zajednicama, i stratešku, jer razaraju ključne kampove i infrastrukturu najaktivnije ISIS‐ove podružnice.
Naravno, vojna sila sama po sebi nije dovoljna; nužne su i reforme upravljanja, jačanje lokalne vojske, razvoj i pomirenje stanovnika različitih religija, ali bez odlučnog suprotstavljanja teroristima na terenu ti procesi teško mogu zaživjeti.
U tom svjetlu, božićni udari na položaje ISIS‐a u Nigeriji mogu se promatrati kao dio šireg i jasnog signala da međunarodna zajednica ili konkretnije rečeno, Donald Trump i SAD, barem dok je on predsjednik, neće pasivno promatrati teror nad kršćanima u toj najmnogoljudnijoj zemlji na afričkom kontinentu.
