Saborski zastupnici u četvrtak će raspraviti izvješća o radu pravobraniteljice za djecu za 2022. i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom (OSI) u 2021. godini koja govore o ključnim problemima s kojima su se djeca i OSI susretali.
Kad je riječ o djeci, 2022. godina, u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije pandemije covida, potvrdila je kako je nasilje nad djecom i dalje široko rasprostranjeno.
Uredu pravobraniteljice prijavljen je 101 slučaj nasilja u vrtićima i školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51.
Sedam se slučajeva odnosi na nasilje u vrtiću – tri za nasilje djelatnika, a četiri za nasilje među djecom, 94 na nasilje u osnovnoj i srednjoj školi, od čega 85 na vršnjačko nasilje.
Podaci Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike za 2021. govore pak da je zbog vršnjačkog nasilja bilo prijavljeno gotovo 1500 djece.
Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević u svom Izvješću ističe da “dojam snažnog porasta vršnjačkog nasilja” u školama daje sadržaj pritužbi roditelja koji, ponekad i neistinito, opisuju teške oblike nasilja o čemu izvješćuju i medije.”
Njeno Izvješće na gotovo 280 stranica donosi pogled na stanje dječjih prava u Hrvatskoj. Vidljivi su pomaci, ali i ključni problemi u ostvarivanju tih prava, kaže pravobraniteljica pa navodi dječje siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminaciju, ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatnu podršku za mentalno zdravlje te neodgovarajuću zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
U dubokom siromaštvu djeca korisnika zajamčene minimalne naknade
U Hrvatskoj svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, u dugotrajnom i dubokom siromaštvu živi 14.000 djece korisnika zajamčene minimalne naknade, upozorava Pirnat Dragičević.
Pravobraniteljica Anka Slonjšak upozorila je pak kako je u 2021. uočen velik broj diskriminatornog govora o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom koji je zgrozio javnost te su u pojedinim slučajevima podnesene kaznene i prekršajne prijave.
Javnost još pamti kada su djeca s poremećajima iz autističnog spektra izbačena iz slastičarne u Samoboru uvredljivim i ponižavajućim riječima da “takvu djecu ne vode u grad jer ona spadaju u šumu”. U drugoj, majka djevojčice sa sindromom Down morala je s djetetom napustiti kafić u Zadru zbog “narušavanja reputacije lokala”. Bilo je tu i izjava kako ‘nitko ne želi da njegovo dijete ide u školu s kljakavom djecom, kojekakvim invalidima’.
U pojedinim slučajevima podnesene su kaznene i prekršajne prijave, navodi Slonjšak čiji Ured prati i promiče prava više od 612 tisuća osoba s invaliditetom, među njima je i gotovo 30 tisuća učenika s teškoćama u razvoju. I nadalje postoje otpori škola kod njihova upisa te sumnje u njihove mogućnosti i sposobnosti, upozorava pravobraniteljica.
Slovenija će produžiti kontrole na granici s Hrvatskom za još šest mjeseci
Plenković: Teško poraženi kršitelj Ustava treba se sakriti u mišju rupu i dati ostavku!
Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici pred glasanjem u UN-u
