Donald Trump poručuje da Iran želi dogovor sa SAD‑om i najavljuje “dobar sporazum”, dok se istodobno nastavljaju razmjene napada i jača politički pritisak u Washingtonu.
Trump: Iran želi dogovor, pritisci rastu
Američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je ustvrdio da Iran zaista želi postići dogovor sa Sjedinjenim Državama. Dodao je da bi takav sporazum, po njegovu mišljenju, bio dobar za Washington i njegove saveznike.
Njegova objava uslijedila je samo nekoliko sati nakon što je američka vojska priopćila da je tijekom vikenda gađala iranske vojne lokacije. Iranska Revolucionarna garda odgovorila je tvrdnjom da je ciljala američku bazu kao odmazdu.
To je samo najnovija epizoda u nizu razmjena vatre usred pregovora o okončanju tromjesečnog rata. Unatoč primirju, vojni udari pokazuju koliko je situacija nestabilna. Diplomatima je tako ostavljen vrlo uzak manevarski prostor.
„Iran zaista želi postići dogovor, i to će biti dobar dogovor za SAD i one koji su s nama“, napisao je Trump na mreži Truth Social. Objavu je poslao sat vremena nakon ponoći, naglašavajući optimizam oko ishoda pregovora.
Istodobno je priznao da mu je sve teže pregovarati zbog stalnih kritika. Ustvrdio je da politički protivnici neprestano komentiraju svaki njegov potez. Po njemu, to otežava donošenje odluka u realnom vremenu.
„Mnogo mi je teže dobro obavljati svoj posao i pregovarati kada politički kritičari negativno ‘cvrkuću’ u mjeri koja nikada prije nije viđena“, napisao je. Naveo je da ga jedni tjeraju da ide brže, drugi da ide sporije, treći da ide u rat, a četvrti da ga izbjegne. U kritike je uključio i, kako se izrazio, „nepatriotske republikance“.
Zaključio je porukom: „Samo se opustite i uživajte, na kraju će sve dobro ispasti – uvijek ispadne!“. Time je pokušao smiriti javnost i poručiti da i dalje kontrolira situaciju. Ipak, konkretne odluke tek slijede.
Trump je već u petak rekao da će uskoro odlučiti o predloženom sporazumu o produljenju primirja s Iranom. Riječ je o prijedlogu koji bi dodatno formalizirao zatišje na bojišnici i otvorio prostor za šire političke pregovore.
Razmjene udara i krhko primirje
Sjedinjene Države i Iran sporadično razmjenjuju napade otkako je primirje stupilo na snagu početkom travnja. Diplomatski napori usmjereni na trajniji sporazum napreduju sporo. Zbog toga svaka nova eskalacija pojačava strah od povratka u otvoreni rat.
Slična razmjena napada dogodila se i prošlog četvrtka. Obje su strane tada događaje opisale gotovo istim riječima. Svaka je tvrdila da samo „odgovara“ na provokacije druge strane. Takva retorika otežava utvrđivanje odgovornosti.
Američki napadi na iransku obalu Perzijskog zaljeva tijekom vikenda opisani su kao odgovor na „agresivne iranske akcije“. Prema američkom Središnjem zapovjedništvu, među tim akcijama bilo je i rušenje američkog drona MQ‑1. Dron je, tvrde, djelovao iznad međunarodnih voda.
„Američki borbeni zrakoplovi brzo su odgovorili eliminirajući iransku zračnu obranu, zemaljsku kontrolnu stanicu i dva jurišna drona“, priopćio je Pentagon. Navodi se da su te mete predstavljale jasnu prijetnju brodovima koji su plovili kroz regionalne vode.
Američka vojska naglašava da će nastaviti štititi svoju imovinu i interese i tijekom primirja. Time jasno poručuje da prekid vatre ne znači potpun prestanak vojnih aktivnosti. Radi se o uvjetnom primirju, ovisnom o ponašanju druge strane.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde u ponedjeljak je objavio da je ciljao zračnu bazu koju koristi SAD. Kao razlog je naveo odgovor na napade na južni Iran. Nije, međutim, precizirao o kojoj se bazi radi niti naveo detalje štete.
Protuzračna obrana u Kuvajtu, gdje se nalazi jedna od ključnih američkih baza u regiji, presrela je rakete i dronove. Sirene su se oglasile diljem zemlje, a stanovništvu je naloženo da se skloni. Državna novinska agencija KUNA izvijestila je o incidentu bez dodatnih pojedinosti.
Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli 28. veljače dosad je ubio tisuće ljudi. Najviše žrtava zabilježeno je u Iranu i Libanonu. Posljedice se osjećaju i daleko izvan bojišnice, osobito kroz rast cijena energije.
Iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca snažno je uzdrmalo globalna tržišta. Taj morski prolaz ključan je za opskrbu naftom i plinom. Svako njegovo zatvaranje odmah se odražava na cijene goriva u svijetu.
Nuklearni spor, sankcije i libanonska fronta
Trump je više puta istaknuo da je njegov ključni cilj spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje. Posebno naglašava opasnost od iranskog visoko obogaćenog uranija. Upozorava da bi takav program ugrozio stabilnost cijele regije.
Teheran, međutim, dosljedno niječe da ima planove za razvoj nuklearne bombe. Iranske vlasti tvrde da je nuklearni program isključivo mirnodopski. Naglašavaju korištenje u energetske i medicinske svrhe.
Osim nuklearnog pitanja, postoje i druge velike prepreke. Iran traži ukidanje širokog spektra sankcija. Posebno inzistira na oslobađanju desetaka milijardi dolara prihoda od nafte zamrznutih u inozemnim bankama.
Washington se boji da bi naglo ukidanje sankcija ojačalo iranski regionalni utjecaj. To uključuje podršku savezničkim skupinama poput Hezbolaha u Libanonu. Zbog toga je pitanje sankcija jedno od najtežih u pregovorima.
Situaciju dodatno komplicira rat u Libanonu. Tamo Izrael ratuje protiv Hezbolaha, skupine koju snažno podupire Iran. Libanonska fronta tako postaje neizravno bojište između Teherana i Tel Aviva.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u nedjelju je izjavio da je naredio trupama ulazak dublje u Libanon. Cilj je, tvrdi, pojačati pritisak na Hezbolah i umanjiti njegove vojne sposobnosti. Takvi potezi povećavaju rizik šireg regionalnog rata.
Američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s libanonskim predsjednikom Josephom Aounom. Održao je i razgovore s Netanyahuuom o mogućim diplomatskim rješenjima. Predložio je plan „postupne deeskalacije“ između Izraela i Libanona.
Ipak, taj plan zasad postoji uglavnom na papiru. Na terenu i dalje dominiraju raketiranja, zračni napadi i vojni upadi. Dok god traje takva dinamika, svaki američko‑iranski dogovor bit će pod dodatnim pritiskom događaja u Libanonu.
U konačnici, Trumpov optimizam da će „sve dobro ispasti“ sudarit će se s nizom otvorenih frontova. Tu su sukob na terenu, nuklearni dosje, sankcije i cijene energije. Tek će naredni tjedni pokazati je li dogovor s Iranom realna opcija ili politička poruka za domaću publiku.
