HVALJEN ISUS I MARIJA! MILOST VAM I MIR OD GOSPODINA ISUSA KRISTA- USKRSLOGA I PROSLAVLJENOGA. MIR VAM I DOBRO!
Dan je Gospodnji – nedjelja, dan kad idemo Gospodin u goste, kad nas on prima, kao što je njega prihvatila Marta sa sestrom Marijom i bratom im Lazarem. Dan kad nam on lomi Riječ života i Kruh života na svetoj Misi.
Katolik koji do svoje vjere drži, ne će tako lako propuštati tu obvezu, poći nedjeljom na svetu Misu. Zapravo – trebali bismo ići iz ljubavi prema Gospodinu, da ga čujemo, da ga primimo, da postane naš gost i prijatelj.
Mučno je uvijek iznova biti tjeran od oca ili majke ili starijih na svetu Misu. Subotom se do kasno ‘tulumari’ pa je onda ujutro glava teška i muka je ustati se i obaviti svoju kršćansku obvezu. Međutim, to bi trebao biti čin ljubavi prema Gospodinu koji je zbog nas ljudi i našega spasenja postao čovjekom.
Toga se sjećamo svaki dan moleći trokratno Pozdrav anđeoski ili Ave Maria – na što nas poziva i zvono. Riječ je čovjekom postala! Bog je postao jednim od nas. Nedjelja je, a ujedno i blagdan Gospe od Anđela – Porcijunkula, kad se dobiva porcijunkulski oprost.
Mladifest: Ujedinjena mladost u molitvi i pjesmi
Ovdje u Međugorju sinoć je počeo Mladifest. Bio sam u ispovjedaonici pa nisam mogao pratiti zbivanja – ali dovoljno govori raspjevanost mladih o raspoloženju koje vlada među njima. A ,i broj država koje su sudjelovale prvog dana je impresivan – više od 73 države svijeta.
Ujedinjeni narodi, ujedinjena mladost! Zacijelo najveći skup mladih ove godine u Crkvi i svijetu. Možda neki koncerti privuku više, ali ovo traje punih šest dana! I ovo je stanovito priznanje, jer što puk moli, to i vjeruje.
A ovdje puk pjeva i moli, mladost je raspjevana. I to je bio povod da i sam Papa preko svoga Tajnika uputi svoje slovo. Pa i to je stanovito priznanje ovoga svetišta koje mnogi još uvijek zaobilaze i fizički, a i u medijima.
Osim ako se nešto ne dogodi, kao neki dan onaj nesretni palež. – Ovdje je riječ koju je uputio Papa preko svoga Tajnika: – Poruka pape Lava XIV. sudionicima 37. Festivala mladih u Međugorju 01/08/2026 Prve večeri 37. Međunarodnog molitvenog susreta mladih apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, nadbiskup mons. Aldo Cavalli prije svete mise pročitao je poruku koju je papa Lav XIV. poslao svima koji sudjeluju u ovogodišnjem Mladifestu.
Poruku Svetog Oca prenosimo u cijelosti. Povodom međugorskog Festivala mladih, Papa Lav XIV. upućuje svoj srdačan pozdrav svim sudionicima te ih potiče vratiti se Ad Fontem, to jest Kristu, Izvoru novoga života i istinske radosti. Poziva ih, stoga, ponovno otkriti, kroz molitvu, slušanje Božje Riječi i sakramente, ljepotu osobnog susreta s Gospodinom koji utažuje žeđ svakog srca i daruje snagu uvijek novog početka.
Njegova Svetost potiče mlade da traže iskreno Istinu koja ih oslobađa, a da se daju zavesti obmanama prolazne sreće. Tako, u nasljedovanju Isusa, svatko može prihvatiti i najteža pitanja i nemire srca kao prigodu za razlučivanje i rast u vjeri.
Sveti Otac, nadalje, potiče mlade da se dadu voditi Duhom Svetim i da se povjere zagovoru Blažene Djevice Marije, Majke Crkve, kako bi postali svijetli svjedoci Radosne vijesti, promicatelji bratstva i graditelji mira u društvu.
Dok obećava svoju molitvenu potporu, Vrhovni Svećenik zaziva na sve obilje Božje milosti udjeljujući od srca apostolski blauglov. Pietro kard. Parolin, Državni tajnik njegove Svetosti – Mislim da je suvišno bilo što dodavati – poći na Izvor vode žive – poći ondje gdje je istinski biotop života – gdje je voda nepomućena! A to je uvijek Isus Krist sa svojom Majkom. – Slijedimo glas Crkve!
Porcijunkula: Povijest i duhovni smisao oprosta
Gore sam napomenuo da je danas i tzv. Porcijunkulski oprost. – Kako je sv. Franjo dobio porcijunkulski oprost (Iz franjevačkih izvora)?
Jedne noći godine Gospodnje 1216. Franjo bijaše uronjen u molitvu i promatranje u crkvici Porcijunkule kraj Asiza, kad, iznenada obasja crkvicu presjajna svjetlost i Franjo opazi iznad oltara Krista zaodjevenog u svjetlost a s desne mu njegovu Presvetu Majku okružene mnoštvom anđela.
Franjo se u šutnji pokloni svom Gospodinu licem do zemlje. Upitaše ga tada što bi želio za spasenje duša. Franjin odgovor bijaše neposredan: O presveti Gospodine, iako sam bijednik i grešnik, molim te, udijeli velikodušno svim posjetiteljima ove crkve koji se pokaju i ispovjede potpuni oprost svih grijeha.
Mnogo tražiš, brate Franjo – odgovori mu Gospodin – ali zaslužuješ velike stvari pa ćeš ih i imati. Prihvaćam tvoju molbu, ali pod uvjetom da ovaj oprost u moje ime tražiš od moga Namjesnika na zemlji.
Franjo se odmah pojavi pred Vrhovnim svećenikom Honorijem III koji se onih dana nalazio u Peruđi i s priprostošću mu ispripovjedi viđenje. Papa ga pažljivo sasluša i nakon poneke poteškoće dade svoje odobrenje.
Nato ga upita: Koliko godina oprosta tražiš? Sv. Franjo prihvativši odgovori: Sveti Oče, ja ne tražim godine, nego duše i sretan se uputi k vratima, ali vrhovni ga svećenik pozva: Ne želiš nijedan dokument? A Franjo odvrati: Sveti Oče, vaša riječ mi je dovoljna. Ako je ovaj oprost Božje djelo, on će se pobrinuti da ga objavi.
Ne želim ikakav dokument; list neka bude Presveta Djevica Marija, Krist bilježnik, a anđeli svjedoci. I koji dan kasnije, zajedno s umbrijskim biskupima i okupljenim narodom, reče kroz suze: Braćo moja, sve vas želim poslati u Raj!
Zajedništvo svetih i snaga oprosta
Koji je smisao ovoga oprosta?
Evo mali tumač: Crkva kao Crkva jest zajednica, općinstvo svetih, a u euharistijskoj žrtvi realizira se to zajedništvo koje je Božji dar koji nas povezuje s nebrojenim svetima i blaženicima u nebu i na zemlji (usp. Otk 7,4).
Njihova svetost pritječe u pomoć našoj nemoći i slabosti pa tako Majka Crkva sa svojim molitvama i svojim životom svojom svetošću pritječe u pomoć našoj slabosti. Živjeti oprost znači prepustiti se Očevu milosrđu u sigurnosti da se njegov oprost odražava i na cjelokupni život vjernika. Iskusiti oprost znači iskusiti svetost Crkve koja ima udjela u spasonosnim plodovima Kristova djela. I to je prilično lako predočiti i shvatiti.
Kao što ljubav ima društvenu protežnicu tako i grijeh ima svoju socijalnu protegu. Ljubav se odražava u društvu kao i grijeh. Ako ljubav i dobrota pobijede zlo, plodovi Kristove ljubavi i ljubavi svetaca i svetih osoba mogu ponijeti na sebi terete i posljedice naših grijeha. – To je smisao oprosta.
Na to misli i Papa kad govori da nam svima treba čišćenja i obnove srca. Kako pak posljedice grijeha imaju i socijalnu dimenziju, možemo ‘zaraditi’ za sebe i za svoje drage pokojne to nutarnje čišćenje. To i jest smisao čistilišta kao stanja pokojnika, ali ujedno i način razmjene duhovnih darova. – Oprost je gesta milosrdnoga Boga koji nas ljubi i prihvaća.
Bog ljubi bezgraničnom ljubavlju koju ne možemo svojim umom dokučiti. On je uvijek spreman na oprost i pomirenje. Pavao usrdno preklinje i poručuje vjernicima: Dajte, pomirite se s Bogom! Njega koji grijeha ne okusi Bog za nas grijehom učini da mi budemo pravednost Božja u Kristu (2 Kor 5,20.21). – Sve nas to poziva da budemo krajnje radosni jer imamo milosrdnoga Boga i ljubljenoga Oca koji nas poziva u svoje zajedništvo te u puno zajedništvo s onima koji su u Crkvi.
Krist nas poziva da ne budemo samo pasivni primatelji otkupiteljskoga djela, nego da u svome tijelu dopunjamo što nedostaje Kristovim patnjama za njegovo Tijelo-Crkvu (usp. Kol 1,24). To Tijelo je Kristova Zaručnica, prema Knjizi Otkrivenja (19,8), kojoj je dano odjenuti se u predivno otkani tanani lan, blistav i čist! „A taj fino otkani lan – pravedna su djela svetih“! Svete su duše u svome životu tkale i otkale taj blistavi tanani lan, odjeću vječnosti.
Koliko se samo vremena i strpljenja utroši u tkanje ili pak u vezivo ili one predivne čipke! Tako je i s dobrim, svetim djelima koja tkamo u svojim životima, polako ali uporno i predano zaboravljajući na protok vremena. U Crkvi nema privatnoga vlasništva, privatne milosti, privatne svetosti, privatne dobrote. Sve dolazi od Krista, sve se slijeva i ulijeva u Krista.
Blago Crkve su pravedna i sveta djela svetih. Poslanica Hebrejima ističe: „Zato i mi, okruženi tolikim oblakom svjedoka, odložimo svaki teret i grijeh koji nas sapinje te postojano trčimo u borbu koja je pred nama“(12,1)! U svetima, onima na nebu i ovima na zemlji, imamo cijelu galeriju uzora, napose u mučenicima.
Znano geslo Spasi dušu svoju može se shvatiti samo u zajedništvu s drugima, kad se oslobodimo straha, egoizma, kad se brinemo i o spasenju drugih. To ćemo učiniti posve jednostavno, predanom molitvom u općinstvu svih svetih, kako bismo zajedno s njima davali svoj doprinos dobru, lijepu i plemenitu u ovome svijetu, da nestane zla i zavlada Božja milost i milosrđe.
Tako ćemo moći napokon iskusiti da je zrak i okoliš oko nas čist od grijeha i otrovna zadaha baruštine i močvare, sudobnim rječnikom, dekontaminiran, raskužen, budući da grijeh stvara kužno stanje. To bi bio u kratkim potezima smisao Porcijunkulskoga oprosta a i inače oprosta u našemu kršćanskom životu.
Više od istog autora:
Abrahamova škola: ljubav bez težnje za posjedovanjem
Radije bi živio nesiguran u spasenje i služio Bogu, nego umro siguran u nebo
Koliko je kultura u krivu i u suprotnosti s onim što je Isus rekao u blaženstvima?
Đavao je pokušao eksplozivom u Guadalupeu, a u Međugorju bojom, ali rezultat je isti
Podržavaš neovisno novinarstvo? Ako cijeniš naš rad i držiš da su ovaj i drugi naši tekstovi korisni za tebe i hrvatsko društvo u cjelini doniraj:
Primatelj: Dijalog
IBAN: HR5923400091111245038
Opis plaćanja: Donacija za Dijalog.hr
Model: 00
Poziv na broj: (upisati datum)
