Vladajuća koalicija oslanja se na podršku dviju ultraortodoksnih stranaka koje smatraju ključnim dugogodišnje izuzeće od služenja vojske za svoje članove. Ono im omogućava da ostanu u vjerskim institucijama i ne krše svoje vjerske običaje.
To je postalo goruće pitanje nakon početka ofenzive na Gazu i sukoba na sjevernoj granici s Libanonom.
„Na vrhuncu teškog rata, teret nejednakosti je veći nego ikad”, jednoglasno je odlučio sud.
Većina Izraelaca i Izraelki mora služiti vojsku, no to se ne odnosi na ortodoksne vjerske zajednice.
Od osnivanja Izraela 1948. židovski muškarci koji proučavaju Toru dobivali su godišnju odgodu služenja vojske do 26. godine, kad su u potpunosti oslobođeni te dužnosti.
Time se tadašnjoj skupini od 400 mladića omogućilo da uče svete tekstove i održe židovske tradicije, većinom izgubljene u holokaustu.
No danas ultraortodoksnu zajednicu čini 1,3 milijuna ljudi, osnaženu činjenicom da njihove žene rađaju prosječno šestero djece, u odnosu na 2,5 koliko iznosi državni prosjek.
Samo prošle godine od služenja vojske oslobođeno je 66 tisuća članova te zajednice, piše agencija France Presse.
Pobačaj ključno pitanje u predsjedničkoj debati između Trumpa i Bidena
Netanyahu: ‘Intenzivna faza borbi protiv Hamasa u Rafahu uskoro završava’