Međunarodni znanstveni skup “Hrvatski biblijski prijevodi na marginama”, posvećen istraživanju nepoznatih hrvatskih biblijskih prijevoda, počeo je u četvrtak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
Skup se održava u sklopu manifestacije Susreti s baštinom u CroAtriumu, a posvećen je istraživanju hrvatskih biblijskih prijevoda koji su iz različitih razloga ostali nepoznati ili na marginama znanstvenoga interesa.
U ime organizatora skupa Barbara Štebih Golub s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje istaknula je da teme o kojima raspravljaju, premda sežu u biblijsko vrijeme, još uvijek nisu zastarjele.
Naglasila je da Hrvati za jedan nemnogoljudan narod imaju bogatu povijest biblijskoga prevođenja, a mnogi prijevodi su ostali na marginama. Neki od tih prijevoda su u rukopisima, neki su fragmentarni, a neki su napravljeni u dijalektima, rekla je i dodala kako su neki zanemareni zbog posebnih uvjeta u kojima su nastali, što je slučaj sa Sarajevskom Biblijom.
Poručila je kako ovim skupom idemo na putovanje kroz vrijeme – od glagoljaških prijevoda do suvremenih prijevoda Biblije na hrvatski jezik.
Od glagoljaških do suvremenih prijevoda Biblije
Pročelnik Katedre Svetoga pisma na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu Mario Cifrak podsjetio je na dugu tradiciju hrvatskoga biblijskog prevođenja, koja seže do vremena Frankopana, istaknuvši da su neki prijevodi zagubljeni.
Pokušali su ih pronaći na tragu protestantskih prijevoda u Urachu u Njemačkoj, rekao je Cifrak i dodao kako su nama važni prijevodi Bartola Kašića i Matije Petra Katančića, Škarića, Štadlera i Ivana Šarića te Zagrebačka Biblija.
Podsjetio je i na protestanske prijevode kao što je varaždinska Biblija. Prošle je godine objavljen i novi hrvatski prijevod Svetoga pisma, rekao je Cifrak i dodao kako je uvijek postojalo pitanje kritike teksta. To znači, naglasio je, pitanje s kojeg se teksta Biblija prevodila na hrvatski jezik.
Profesor Fakulteta političkih znanosti Boris Beck istaknuo je da na hrvatskom jeziku postoje mnoge Biblije i Novi zavjeti koji su, kako je rekao, beskrajno lijepi, ali ih nikad ne čitamo.
Napomenuo je kako u prijevodima, osim biblijskoga teksta, postoje i podrubnice, naslovnice, impresumi, imena prevoditelja, njihove titule, imprimaturi, brojevi u Bibliji, naslovi, međunaslovi, uvodi, podnožne bilješke, kojekakva objašnjenja i kronološke tablice.
Mi to uvijek doživljavamo kao dio Biblije, ali zapravo oni to nisu, rekao je Beck.
Izlagači će se na skupu posebno baviti jezičnim, tekstološkim, književnopovijesnim i kulturološkim značajkama hrvatskih prijevoda Svetoga pisma.
U svojim će izlaganjima obuhvatiti različita razdoblja hrvatske biblijskoprevodilačke tradicije – od srednjovjekovnih glagoljskih tekstova do novijih prijevoda Svetoga pisma, te otvoriti pitanja prevoditeljskih postupaka, odnosa prema izvornicima i važnosti manje poznatih prijevoda za hrvatsku jezičnu i kulturnu povijest.
U sklopu programa izložene su Biblije prevedene na hrvatski jezik koje se čuvaju u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK, a predstavljen je i projekt rekonstrukcije prijevoda Svetoga pisma na kajkavskom narječju koji je izradio vjerski pisac i prosvjetitelj Ignac Kristijanović.
Izlagači su stručnjaci iz NSK, Instituta za hrvatski jezik, Filozofskoga fakulteta, Fakulteta političkih znanosti i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Staroslavenskoga instituta, Akademije znanosti Češke, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Biblijskoga instituta Zagreb i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
