Bliski istok bio je i ostao poprište geopolitičkih, duhovnih i vjerskih sukoba, a njihov je utjecaj globalan. Izbori u SAD-u koji su znatno oslabili poziciju američkog predsjednika Donalda Trumpa od kojeg se ogradio i potpredsjednik J. D. Vance, dodatno su ohrabrili Irance, koji sad svoje prijetnje proširuju i na europsko tlo. Iran prijeti Europi porukom koja ne ostavlja mnogo prostora za tumačenje: “ostanite po strani ili snosite posljedice”.
Iranski zastupnici i zapovjednici Revolucionarne garde, javlja indijski Firstpost, prijete raketnim napadima na europsko tlo. Na meti bi se našla svaka država koja Sjedinjenim Državama dopusti da s baza na njezinu teritoriju napadaju Iran. Kao primjere izričito navode Italiju i Njemačku, u kojima se nalaze neke od ključnih američkih vojnih baza na kontinentu.
Riječ je o ozbiljnom zaoštravanju jer je režim ajatolaha mjesecima prijetio isključivo američkim snagama i objektima na Bliskom istoku.
Čelnici kao mete
Najoštriju poruku uputio je savjetnik glavnog zapovjednika Revolucionarne garde, i upravo će ona najviše zabrinuti zapadne obavještajne službe. „Ako ovaj put gađaju naše zapovjednike i čelnike, neka računaju na to da će i njihovi zapovjednici i čelnici biti ubijeni. Naši odgovori više neće biti recipročni ni razmjerni. Ići ćemo dalje od mjesta napada i zapaliti njihovu imovinu, bez obzira na vrijeme i mjesto”, rekao je.
Tom izjavom Teheran uz vojne objekte na metu stavlja i čelnike protivnika i, prema ocjeni Firstposta, odbacuje okvir koji je prvu rundu sukoba spriječio da se potpuno otme kontroli. Kad su SAD i Izrael u veljači napali Iran, Teheran je uzvratio, ali odmjereno i uz pažljivo odabrane ciljeve, a upravo je ta suzdržanost obiju strana na kraju dovela do primirja. Iranska vojska sada otvoreno kaže da je s tim gotovo.
Europska pomoć i njene posljedice
Ahmad Bakhshayesh Ardestani, član Odbora za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, u razgovoru za Euronews bio je posve izravan. „Ako Amerika upotrijebi svoje baze u Europi, uključujući one u Italiji i Njemačkoj, iranske rakete bit će ispaljene prema Europi. U dva prethodna rata to nismo činili, ali ovaj put nećemo dopustiti da europska pomoć Americi u napadu na Iran prođe bez posljedica”, kazao je. Smatra da su europske zemlje bile u ratu s Iranom već i prije, jer su Amerikancima ustupile baze, a meta bi, kako kaže, bila „materijalna i nematerijalna imovina” svake države koja pomaže Washingtonu.
Ardestani je time otvoreno priznao da je Iran u dva dosadašnja rata Europu ostavljao na miru, ali i da ovaj put neće. Drugi član istog odbora, Fada Hossein Maleki, tvrdi da Teheran za novi sukob ima spreman posve novi scenarij, koji će po njegovim riječima iznenaditi i Ameriku i europske države.
Revolucionarna garda nove je prijetnje službeno potvrdila u srijedu, 4. studenoga, i taj je datum biran s namjerom. Toga dana Iran obilježava obljetnicu zauzimanja američkog veleposlanstva u Teheranu 1979., koju naziva „danom borbe protiv globalne arogancije”. Garda je u priopćenju obećala „trenutačan i učinkovit odgovor bez zemljopisnih ograničenja” i pozvala se na nalog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija da se osvježi popis ciljeva i neprijateljska imovina stavi u domet.
Potpora Izraelu
Ljutnja Teherana ne završava na Washingtonu jer je na nišanu i Europa, a Njemačka posebno. Pristaše vlasti u srijedu su ispred njemačkog veleposlanstva u Teheranu objesile transparent s porukom Mohsena Rezaeija, tajnika iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost: „Europa će platiti cijenu zbog potpore Izraelu.” Njemački veleposlanik posljednjih je tjedana više puta pozivan na razgovor zbog potpore Berlina Izraelu, a iranski državni mediji poručuju da su njemačke vojne snage u regiji legitimne mete ako Njemačka uđe u otvoreni sukob s Iranom.
Korijeni sadašnje napetosti sežu u lipanj. Nakon primirja Washington i Teheran potpisali su sporazum o Hormuškom tjesnacu koji je trebao jamčiti slobodnu plovidbu, ali se nije održao. Revolucionarna garda objavila je da su se u tjesnacu, u odvojenim incidentima, zapalila dva naftna tankera i tegljač, a jedan od tankera udario je u minu dok je pokušavao proći. Tjesnac je i dalje poprište nadmetanja, od primirja je ostalo vrlo malo, a Iran šalje signal da su stara pravila za njega prošlost.
Iranci su se osvrnuli i na američke izbore za Kongres. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf pozdravio je pobjedu demokrata i protumačio je kao glas Amerikanaca protiv Trumpova rata, no pohvalu je popratio upozorenjem. „Američki narod rekao je ‘ne’ ratu. Iran podržava tu poruku. Ako američka vlada ignorira volju javnosti, shvatit će da naše ‘ne‘ dolazi s noćnom morom”, napisao je.
