U Osijeku je 5. prosinca obilježen Dan obrane grada te 33. obljetnica pogibije 16 branitelja koji su 1991. stradali u šumi Rosinjača.
Ovaj datum, koji se od 2018. obilježava kao Dan obrane Osijeka, podsjeća na teške topničko-pješadijske napade srpskih agresora, tijekom kojih je poginulo 28 branitelja i četiri civila, uključujući 16 heroja u Rosinjači.
Uz članove obitelji i suborce poginulih, svijeće su zapalili i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, predstavnici državnih, županijskih i gradskih vlasti, pripadnici Hrvatske vojske i policije te brojne udruge proizašle iz Domovinskog rata.
Ministar Anušić istaknuo je kako je 5. prosinca 1991. bio jedan od najtežih dana za Osijek, ali i dan kada je grad obranjen unatoč velikim žrtvama na južnoj i istočnoj bojišnici. Naglasio je da je obrana Osijeka bila presudna za nastavak borbe za slobodu Hrvatske te kasniju mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, što je važno prenositi budućim generacijama.
Saborska zastupnica Nataša Tramišak, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, naglasila je da se na Dan obrane Osijeka odaje počast svim poginulim braniteljima, jer je tog dana 1991. neprijateljska vojska izvršila najjači pritisak, ali je zaustavljena u daljnjem napredovanju. Ovogodišnjem obilježavanju pridružile su se i brojne vjerske zajednice s osječkog područja, koje su zvonjavom zvona odale počast stradalim braniteljima i civilima.
Ministar Anušić sudjelovao je i na obilježavanju 33. obljetnice okupacije Antunovca, gdje su paljene svijeće ispred spomen-obilježja masovne grobnice kod mjesnog groblja te su položeni vijenci kod spomen-kapelice, u čast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima.
Povijesni kontekst obrane Osijeka:
Osijek je tijekom 1991. bio izložen intenzivnim napadima Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija. Grad je imao strateški značaj zbog svog položaja u istočnoj Hrvatskoj, a njegova obrana bila je ključna za sprječavanje daljnjeg napredovanja neprijateljskih snaga prema zapadu. Unatoč kontinuiranim napadima i teškim razaranjima, Osijek je ostao neosvojen, čime je onemogućen plan agresora da presiječe Hrvatsku na dva dijela.
Ratna infrastruktura i obrana grada:
Tijekom opsade, Osijek se oslanjao na improvizirane, ali učinkovite obrambene linije koje su uključivale ključne prometnice, mostove i zgrade pretvorene u utvrde. Posebno važan bio je stari željeznički most preko Drave, koji su branitelji čuvali pod svaku cijenu, jer bi njegovim gubitkom neprijatelju bio otvoren put u srce grada. Skloništa ispod stambenih zgrada i javnih objekata služila su kao sigurna utočišta za civile, dok su obrambeni položaji na periferiji grada uspješno odbijali neprijateljske napade.
Herojske priče branitelja iz šume Rosinjača:
Bitka u šumi Rosinjača, 5. prosinca 1991., jedna je od najznačajnijih i najdirljivijih epizoda Domovinskog rata. Šesnaest hrabrih osječkih branitelja, suočeni s brojčano i tehnički nadmoćnijim neprijateljem, pružali su žestok otpor nekoliko sati, svjesni da su im šanse za preživljavanje minimalne. Njihova nepokolebljiva odlučnost i hrabrost omogućile su obrani Osijeka da se konsolidira i pojača snage na južnim dijelovima grada, čime je spriječen daljnji prodor neprijatelja. Njihova žrtva ostavila je dubok trag u kolektivnoj svijesti grada i postala simbolom otpora i domoljublja.
Osobne priče civila:
Civili su tijekom opsade pokazali nevjerojatnu izdržljivost i hrabrost. Jedna od dirljivih priča govori o učiteljima koji su, unatoč opasnostima, organizirali nastavu u skloništima kako bi djeci pružili osjećaj normalnosti i kontinuiteta. Stariji građani organizirali su se u volonterske skupine koje su dostavljale hranu, vodu i lijekove onima koji su bili najugroženiji. Susjedi su dijelili sve što su imali, a zajedništvo je postalo najjače oružje protiv straha i neizvjesnosti.
Razvoj Osijeka nakon rata:
Nakon završetka rata, Osijek je započeo opsežan proces obnove i modernizacije. Danas je to živahan grad koji njeguje sjećanje na svoju ratnu prošlost kroz brojne spomenike, muzeje i komemorativne događaje. Šuma Rosinjača pretvorena je u mjesto pijeteta i sjećanja, gdje se svake godine okupljaju obitelji poginulih, suborci i građani kako bi odali počast herojima. Obrazovne institucije, poput škola i sveučilišta, integriraju pouke iz Domovinskog rata u svoje programe, nastojeći prenijeti vrijednosti mira, slobode i zajedništva na mlađe generacije.
Simbolika i važnost sjećanja:
Očuvanje sjećanja na događaje iz 1991. godine ključno je za identitet Osijeka. Kroz kulturne manifestacije, umjetničke projekte i edukativne programe, grad kontinuirano podsjeća na žrtve koje su podnesene za slobodu. Spomen-obilježja, poput onoga u šumi Rosinjača, postala su mjesta okupljanja i refleksije, gdje se prepliću prošlost i sadašnjost. Ta mjesta ne služe samo kao podsjetnik na tragediju, već i kao inspiracija za izgradnju bolje budućnosti.
Pripreme za obilježavanje Dana dubrovačkih branitelja i 33. obljetnice obrane grada
Zarobljavanje kod Borovo Commerca: Oko autobusa su se počeli motati domaći četnici
Naše hodočašće od Osijeka do Vukovara: ‘Oni su dali sve, mi smo dali noć!’
