Nije prošlo puno vremena da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski od čvrstog stava kako s Putinom nema pregovora došao do zaključka kako je mir ipak važniji od nešto izgubljenog teritorija.
Tako je u novogodišnjem intervjuu danom 2. siječnja ukrajinskoj državnoj televiziji Zelenski zaključio da bi ponovno izabrani američki predsjednik Trump mogao biti odlučujući za okončanje rata. Zelenski je naglasio da on vjeruje kako Trump stvarno želi okončati rat u Ukrajini i zaustaviti Putina.
Posebno zanimljivo je da Zelenski nije spomenuo nikakve uvjete za završetak rata. Barem ne one koji bi izlazili iz okvira Trumpovog prijedloga da se borbena djelovanja zaustave na trenutačnim crtama dodira na bojištu, te da se bojište pretvori u zonu razdvajanja. Koju bi osiguravali europski vojnici. Na koje vrijeme? Najmanje deset godina.
Pritom su dva velika problema. Prvi je može li Trump privoljeti Putina na takvo okončanje rata. Drugi je što bi za pretvaranje oko 1300 kilometara dugog bojišta u zonu razdvajanja, što znači više peacemaking (nametanje mira) nego peacekeeping (očuvanje mira) operacija, europske države morale osigurati najmanje 200 tisuća vojnika. Europa teško da može osigurati pola od toga.
Zbog čega je Zelenskom Trumpov prijedlog postao prihvatljiv? Zbog toga što je ukrajinska vojska na samom rubu pucanja. Ne toliko uslijed nedostatka oružja ili streljiva, već isključivo uslijed urušavanja borbenog morala. Tijekom 2024. godine ruske snage su uspjele okupirati skoro četiri tisuće četvornih kilometara Ukrajine.
Moglo bi se reći da ruski vojnici ne mogu tako brzo napredovati koliko ukrajinski mogu brzo bježati.
Značajan dio najboljih ukrajinskih snaga odlukom Zelenskom „zaglavio” je u ruskoj Kurskoj oblasti. Zelenski se naivno nada da će taj komadić Rusije imati ikakav utjecaj na mirovne pregovore. Iako je jasno da će Putin inzistirati kako će se primirje isključivo odnositi na Ukrajinu, ne i na Rusiju. I to pod uvjetom da ukrajinske snage odole naletima ruskih i sjevernokorejskih snaga do početka pregovora.
Ogroman problem ukrajinske vojske je činjenica da se sve veći broj postrojbi ustrojava nasilno mobiliziranim ljudima koji se ne žele boriti. Na bojištu te postrojbe čine veću štetu nego korist jer su jako sklone napuštanju položaja i dezertiranju. Ruska propaganda tvrdi da je od početka rata iz ukrajinske vojske dezertiralo oko 200 tisuća vojnika. Iako se taj broj na prvu čini jako pretjeranim najnovija vijest ukazuju da bi ipak mogao biti točan. Ili barem polovično točan.
Tijekom prošle godine ukrajinska vojska je ustrojila 155 mehaniziranu brigadu i nazvala je Ana Kijevska. Taj je naziv dobila jer je brigada ustrojena i obučena uz pomoć Francuske, a Ana Kijevska bila je francuska kraljica. Brigadu su trebala činiti 4500 pripadnika, od čega polovina obučena na poligonima francuske vojske.
Obuka je trajala od kolovoza do studenog 2024. Francusko ministarstvo obrane osiguralo je najveći dio naoružanja i opreme. Kažemo trebali brojati 4500 ljudi jer se prije odlaska na bojište brigada doslovno raspala uslijed masovnog dezertiranja.
Još tijekom obuke u Francuskoj 50 Ukrajinca je nedozvoljeno napustilo postrojbu iskoristivši priliku da se već nalaze na Zapadu. Nakon povratka u Ukrajinu 155. brigada je na tipično ukrajinski način ostala bez zapovjednika. Smijenjen je pukovnik Dmitro Rjiumšin, koji je od samog početka zapovijedao ustrojavanjem i obukom brigade.
Zamijenio ga je časnicima, dočasnicima i vojnicima potpuno nepoznat pukovnik Maksimov Taras Viktorovič. Uz pukovnika Rjiumšina smijenjeno je i veći broj časnika. Zamjene zapovjednika i časnika tijekom rata nisu ništa neuobičajeno međutim ove će se na kraju pokazati vrlo lošim odlukama. Dolazak novih zapovjednika potpuno je narušio koheziju postrojbe.
Iako je trebala biti jedna od elitnih postrojbi ukrajinske vojske, naoružana tenkovima Leopard 2A4, samovoznim haubicama Caesar, borbenim vozilima na kotačima AMX-10RC, 155 mehanizirana brigada nikad nije završila na bojištu.
Nije ni mogla jer je samo tijekom prosinca dezertiralo 1700 pripadnika. Kako je nekoliko stotina pripadnika brigade preraspoređeno u druge postrojbe 155. mehanizirana brigada se praktički prepolovila i postala borbeno neučinkovita. I prije nego što je došla do bojišta.











