Po ostvarenom stupnju ravnopravnosti žena Hrvatska među članicama EU-a osjetno zaostaje u brojnim područjima među kojima su prekarni rad, nezaposlenost, lošije plaće i uvjeti rada, kaže povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena pravobraniteljica Višnja Ljubičić.
“Hrvatska se nalazi među državama s iznadprosječnom stopom nezaposlenosti u Europskoj uniji, pri čemu su žene u nepovoljnijem položaju od muškaraca”, kaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Premda su rodni jaz u plaćama i mirovinama kontinuirano prisutni na štetu žena, pozitivno je što nisu toliko izraženi u usporedbi s podacima na razini prosjeka EU-a, dodaje.
“U Hrvatskoj je prisutan negativan trend prekarnog rada, po čemu se nalazimo među zemljama s najvećom stopom takve vrste rada. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, radi se o približno 6,5 puta većoj prisutnosti ugovora o radu na određeno vrijeme od ugovora o radu na neodređeno vrijeme”, kaže Ljubičić.
Kad se tome pridoda činjenica da su životna dob, trudnoća i majčinstvo dominantni čimbenici rodne diskriminacije žena na tržištu rada, nije teško pojmiti posljedice koje takve okolnosti ostavljaju na položaj žena u području zapošljavanja i rada te u hrvatskom društvu u cjelini, nastavlja.
Dominantno “muško” područje
Kao ključan problem koji pridonosi jazu u plaćama i mirovinama pravobraniteljica navodi trendove prema kojima su žene nadzastupljene u slabije plaćenim sektorima.
Ljubičić ističe da su na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj žene i dalje osjetno podzastupljen spol, o čemu svjedoče podaci o udjelu izabranih žena na pozicije političkog odlučivanja.
Na posljednjim parlamentarnim izborima izabrano je 25 posto žena, dok ih je na posljednjim lokalnim izborima izabrano 27 posto, pri čemu daleko najmanje žena ima na čelnim i izvršnim pozicijama župana, gradonačelnika i načelnika.
Nije dobra ni zaštita žena u području reproduktivnog zdravlja i prava, dodaje, što uključuje uvjete u rodilištima, dostupnost ginekološke skrbi i zdravstvenih usluga vezanih za planiranje obitelji te propuste u postupanju zdravstvenog osoblja.
“Veliki problem također predstavlja rodno utemeljeno nasilje”, kaže.
Pojašnjava da je u posljednjih 10-ak godina prisutan kontinuirani rast broja kaznenih djela nasilničkih ponašanja u obitelji i među bliskim osobama te istovremeno pad broja prekršajnih djela.
Brutalizacija nasilja
To ukazuje na tzv. brutalizaciju nasilja, pri čemu su žrtve većinom žene, a počinitelji većinom muškarci, kaže.
“Prema podacima koje smo dobili od MUP-a i koje ćemo objaviti u našem Izvješću o radu za 2024. godinu, prošle godine je evidentirano ukupno 18 ubojstava počinjenih na štetu bliskih osoba, od čega se u 12 slučajeva radilo o osobama ženskog spola”, dodaje.
Pravobraniteljica ističe i da su rodni stereotipi o poželjnim i tradicionalno predodređenim ulogama za žene i muškarce još uvijek snažno prisutni te da su odgoj i obrazovanje tek jedno od područja u kojem je izrazito važno raditi na njihovom iskorjenjivanju.
Među ostalim problemima, ističe i da mediji obiluju seksizmima i senzacionalizmom s karakteristikama narušavanja privatnosti i osobnog dostojanstva žrtava rodno utemeljenog nasilja.
Kad je riječ o obrazovanju, naglašava pravobraniteljica, žene su uspješniji spol, što je najviše izraženo u području visokog obrazovanja.
U broju diplomiranih studenata/ica u posljednjih 20-ak godina na godišnjoj razini bilježi se kontinuirani omjer od 60 naprema 40 posto u korist žena.
No u privatnoj sferi, žene su, dodaje, i dalje te koje obavljaju većinu neplaćenog posla vezano uz kućanstvo te skrb o djeci i starijim članovima obitelji.
Ipak napredak
Ipak, mogu reći da smo u proteklom razdoblju napredovali i unaprijedili sustav zaštite ljudskih prava i razinu poštivanja ljudsko-pravnih standarda u području ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj”, kaže Ljubičić.
U sustavu zaštite ljudskih prava radi već 25 godina, a posljednjih 15-ak godina je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Ističe da je kroz rad te institucije vidljiv porast razine osviještenosti građanstva i koncentracija kritičnosti u društvu o pitanjima diskriminacije i položaja žena.
“Pravni okvir je konkretno unaprijeđen, institucionalni mehanizmi postoje već dugi niz godina, a uvažavanje mjera koje pravobraniteljica ima ovlast izricati proteklih godina je na zavidnoj razini”, pojašnjava Ljubičić.
Ističe, međutim, i da je potrebno kritički sagledati brzinu ostvarenog napretka i probleme s kojima se društvo još uvijek suočava.
Međunarodni dan žena obilježava se kao podsjetnik na prosvjed kojim su tekstilne radnice 8. ožujka 1857. u New Yorku zatražile bolje uvjete rada i veće plaće.
Ove se godine se to čini pod krilaticom „Za SVE žene i djevojke. Prava. Ravnopravnost. Osnaživanje.“
Muzej u Argentini izložio radove hrvatske antropologinje povodom Dana žena
Obilježavanje Međunarodnog dana žena kao podsjetnik na prosvjed tekstilnih radnica u New Yorku 1857.
