facebook
Doniraj
  • Prijava
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
Dijalog.hr
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Dijalog
  • Kolumne
  • Blogosfera.hr
  • Sport
  • Društvo
  • Kultura
  • Lifestyle
  • Vjera i duhovnost
Dijalog.hr
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Dijalog
  • Kolumne
  • Blogosfera.hr
  • Sport
  • Društvo
  • Kultura
  • Lifestyle
  • Vjera i duhovnost
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
Dijalog.hr
Naslovnica Lifestyle

Vitiligo – bolest kože koja ostavlja dubok psihološki trag

Hina autor: Hina
20.06.2025
u Lifestyle, Zdravlje
0
A A
Vitiligo – bolest kože koja ostavlja dubok psihološki trag

FOTO: Canva/Hina

Pogledaj ovaj članak na dijalog.hrPogledaj ovaj članak na dijalog.hrPogledaj ovaj članak na dijalog.hrPogledaj ovaj članak na dijalog.hrPogledaj ovaj članak na dijalog.hr

U Hrvatskoj više od 45.000 ljudi živi s vitiligom – kroničnom kožnom bolešću koju karakterizira gubitak pigmenta i stvaranje bijelih mrlja na tijelu.

Povodom Svjetskog dana vitiliga, 25. lipnja, u Zagrebu je održan stručni brifing pod nazivom „Vidljivo o nevidljivom“, s ciljem podizanja svijesti o izazovima s kojima se oboljeli svakodnevno suočavaju. Iako nije zarazna niti izravno opasna po život, ova bolest snažno utječe na psihološko i društveno funkcioniranje oboljelih.

Kada koža gubi boju

Vitiligo je kronično, autoimuno stanje u kojem imunološki sustav greškom uništava melanocite – stanice odgovorne za proizvodnju melanina, pigmenta koji koži daje boju. Posljedica je pojava jasno definiranih bijelih mrlja koje se najčešće javljaju na licu, šakama, laktovima, koljenima, oko očiju i usana, ali mogu zahvatiti bilo koji dio tijela.

Najčešće se bolest razvija prije 30. godine života, ali se može javiti u bilo kojoj dobi, kod oba spola i svih rasa. Iako točan uzrok bolesti nije poznat, osim autoimunih mehanizama, ulogu mogu imati i genetska predispozicija, stres, hormonske promjene, izloženost određenim kemikalijama ili pak mehaničke ozljede kože (fenomen Koebner).

Nevidljive posljedice vidljivih mrlja – psihološki teret bolesti

Vitiligo se često pogrešno doživljava kao isključivo estetski problem. Međutim, osobe koje s njime žive svjedoče o mnogo dubljim emocionalnim i socijalnim posljedicama. Promjene na koži, osobito ako su na licu ili rukama, mogu izazvati osjećaj srama, nelagodu, anksioznost i depresiju. Neki se oboljeli povlače iz društvenog života, izbjegavaju javni prostor, a kod djece i adolescenata bolest može uzrokovati ozbiljne poteškoće u školi i razvoju samopouzdanja.

“Vitiligo stvara estetske, ali i snažne psihosocijalne probleme. Kod osoba tamnije puti, kontrast između zdrave i depigmentirane kože još je izraženiji, što dodatno pogoršava osjećaj stigmatizacije”, istaknula je akademkinja prof. dr. sc. Mirna Šitum, dermatologinja i predstojnica Klinike za kožne i spoljne bolesti KBC-a Sestre milosrdnice.

Terapije koje vraćaju kontrolu

Unatoč tome što vitiligo još nema univerzalno učinkovitu terapiju, suvremena medicina bilježi velik napredak u liječenju. Cilj je zaustaviti napredovanje bolesti i pojačati repigmentaciju. Koristi se lokalna terapija (kortikosteroidi i inhibitori kalcineurina), fototerapija, oralna primjena steroida kao i noviji tretmani u obliku kreme. Postoje i kirurške tehnike transplantacije, koje se primjenjuju samo na određene pacijente, kao i tretmani promjene boje u slučaju opsežnog vitiliga.

Standardne terapije uključuju:

• Topikalne kortikosteroide – smanjuju upalu i mogu pojačati repigmentaciju, osobito ako se primijene rano.
• Kalcineurinske inhibitori – posebno pogodni za osjetljive regije kao što su lice i vrat.
• Fototerapiju (naročito UVB uskopojasnu terapiju) – koristi se za poticanje pigmentacije u dubljim slojevima kože.
• Imunomodulatori i oralne lijekove – koriste se kod težih slučajeva kada lokalna terapija nije dovoljna.
• Kirurške metode – poput presađivanja melanocita kod stabilnih, lokaliziranih oblika bolesti.


Najveću nadu donose novi ciljani lijekovi, kao što su JAK-inhibitori (npr. ruxolitinib), koji djeluju na molekularne signalne puteve povezane s upalom i uništenjem melanocita. Klinička ispitivanja pokazuju obećavajuće rezultate, s vidljivim vraćanjem pigmenta i kod pacijenata kod kojih su ranije terapije bile neučinkovite.

“Odgovor na dosadašnje terapije bio je ograničen, no novi inovativni pripravci donose visoku stopu odgovora kod velikog broja pacijenata. To je zaista ohrabrujuće jer se kvaliteta života može znatno poboljšati uz personaliziran pristup”, istaknuo je prof. dr. sc. Andrija Stanimirović, dermatolog i profesor na European University Cyprus.

Pozvao je sve koji primijete prve simptome da se bez oklijevanja obrate dermatologu, jer rana intervencija znatno povećava uspješnost liječenja.

“Kod velikog broja pacijenata novi lijekovi donose visoku stopu odgovora. To nam daje razlog za optimizam jer možemo značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih”, rekao je dr. Stanimirović.

Pozvao je sve koji primijete prve simptome da se bez oklijevanja obrate dermatologu, jer rana intervencija znatno povećava uspješnost liječenja.

“Kod velikog broja pacijenata novi lijekovi donose visoku stopu odgovora. To nam daje razlog za optimizam jer možemo značajno poboljšati kvalitetu života oboljelih”, rekao je dr. Stanimirović.

Neregulirane terapije i internetski mitovi

S porastom interesa za liječenje vitiliga, internet je preplavljen proizvodima i metodama koje obećavaju „brzo izlječenje“. Mnogi od tih pripravaka nemaju nikakvo znanstveno uporište, nisu regulirani i mogu čak naštetiti koži ili usporiti pravovremeno liječenje.

Stručnjaci upozoravaju na opasnost širenja alternativnih terapija koje se često nude očajnim pacijentima. Upravo je zato edukacija javnosti ključna za smanjenje štete, ali i za poticanje ranog savjetovanja s dermatologom.

„Najprikladniji terapijski put pronaći će se samo u suradnji s dermatologom. Važno je da pacijenti ne eksperimentiraju sami jer se time gubi dragocjeno vrijeme”, poručila je Šitum.

Osobe koje žive s vitiligom često govore kako im je najveća prepreka upravo nerazumijevanje okoline. Pogledi, komentari ili izbjegavanje drugih mogu biti jednako bolni kao i sama bolest. Upravo je zato važno ne samo liječiti kožu, već i pojačati otpornost pacijenta kroz psihološku podršku, savjetovanje i sudjelovanje u grupama podrške.

Što treba znati o vitiligu – najčešća pitanja i odgovori

1.    Na koga utječe vitiligo i koliko je čest?

Vitiligo je najčešći poremećaj hipopigmentacije s procijenjenom prevalencijom od 0,5-2 posto u svijetu. U Europi se prevalencija vitiliga procjenjuje na jedan posto. Javlja se i kod odraslih i kod djece, sa sličnom učestalošću kod oba spola.

2.    Koje vrste vitiliga postoje?

Vitiligo je podijeljen u tri vrste:

1.    Nesegmentalni vitiligo (NSV) najčešći je tip vitiliga. Karakterizirana je promijenjenim mrljama sa simetričnom raspodjelom, obično sporo napreduje i ima nepredvidiv tijek.

2.    Segmentalni vitiligo (SV). Obično se nalazi na jednoj strani tijela, počinje u ranoj dobi i brzo napreduje, a zatim se stabilizira.

3.   Mješoviti vitiligo. U početku se pojavljuje u obliku segmentalnog vitiliga, ali nekoliko mjeseci kasnije širi se na druga mjesta, pa poprima oblik nesegmentne bijele boje.


3.    Što uzrokuje vitiligo?

Vitiligo je uzrokovan gubitkom melanocita, stanica odgovornih za boju kože. Najčešći tip vitiliga nesegmentalni je vitiligo, autoimuni je poremećaj u kojem imunološki sustav napada određene melanocite i uništava ih, što rezultira bijelim mrljama na koži. Pojavi vitiliga pridonosi disregulacija imunološkog sustava, genetska osjetljivost i stres iz okoliša.

4.    Je li vitiligo nasljedan?

Postoji obiteljska predispozicija, jer oko 20 posto bolesnika ima barem jednog rođaka prvog koljena s vitiligo bolešću.

5.    Kako se dijagnosticira?

Dijagnoza vitiliga temelji se na kliničkoj slici pacijenta, uzimajući u obzir obiteljsku anamnezu. U teškim slučajevima dermatolog može tražiti biopsiju kože zahvaćenog područja. Konačno, krvni testovi važni su za prepoznavanje mogućih komorbiditeta, poput disfunkcije štitnjače ili dijabetesa.

6.    Kako vitiligo utječe na živote oboljelih?

Iako vitiligo ne predstavlja prijetnju fizičkom zdravlju, pacijenti mogu doživjeti negativan utjecaj na psihosocijalno zdravlje.

Studija VALIANT o procjeni opterećenja vitiligom koja je obuhvatila 3541 oboljelu osobu iz 17 zemalja potvrdila je psihosocijalni teret i njegov utjecaj na mentalno zdravlje.

•    Rezultati su pokazali da vitiligo utječe na svakodnevni život i emocionalno stanje bolesnika.

•    Više od polovice bolesnika (55 posto) prijavilo je simptome umjerene do teške depresije.

•    9 od 10 pacijenata doživjelo je stigmu zbog vitiliga, a 3 od 5 pacijenata izjavilo je da vitiligo negativno utječe na njihovo samopoštovanje.

·    Najčešći su psihosocijalni komorbiditeti depresija, anksioznost,  socijalna fobija, osjećaj stigmatizacije, poremećaji prilagodbe, poremećaji spavanja, izbjegavanje i ograničavanje ponašanja te poteškoće u odnosima.


Hina

Oznake: autoimuna bolestbijele mrlje na kožibolest koželiječenje vitiligapsihološki utjecajSvjetski dan vitiligaterapije vitiligavitiligovitiligo Hrvatska
Pretplatite se
Prijava
Obavijesti me o
Molimo prijavite se za komentiranje
0 Komentara
Najglasaniji
Najnovije Najstarije
  • Popularno
  • Komentari
  • Najnovije
(VIDEO) Skandalozna LGBT predstava u Istri: Pred djecom koristili umjetna spolovila i simulirali ejakulaciju

(VIDEO) Skandalozna LGBT predstava u Istri: Pred djecom koristili umjetna spolovila i simulirali ejakulaciju

16.06.2026
Fotogalerije Povorke ponosa i Antunovskog hoda mladih: šokantna razlika  u estetici

Fotogalerije Povorke ponosa i Antunovskog hoda mladih: šokantna razlika u estetici

07.06.2026
Potres u Riječkoj nadbiskupiji: Smjenjuje li Uzinić svog kancelara jer se usudio misliti drukčije od Marka Medveda?

Potres u Riječkoj nadbiskupiji: Smjenjuje li Uzinić svog kancelara jer se usudio misliti drukčije od Marka Medveda?

14.06.2026
Riječki svećenici više ne mogu šutjeti: Na Medvedovo nametanje modernizma, nakon Casalonge, reagirao i vlč. Šutić

Riječki svećenici više ne mogu šutjeti: Na Medvedovo nametanje modernizma, nakon Casalonge, reagirao i vlč. Šutić

18.06.2026
Što se točno dogodilo na procesiji svetog Vida u Rijeci: razgovor s braniteljima

Što se točno dogodilo na procesiji svetog Vida u Rijeci: razgovor s braniteljima

24.06.2026
Vrač iz Gane i modni svećenik protiv Dalića i Hrvatske

Vrač iz Gane i modni svećenik protiv Dalića i Hrvatske

26.06.2026
Pravobraniteljica o slučaju u Tar-Vabrigi: djeca su na predstavi bila izložena neprimjerenom sadržaju!

Pravobraniteljica o slučaju u Tar-Vabrigi: djeca su na predstavi bila izložena neprimjerenom sadržaju!

26.06.2026
Švicarska pobjedom protiv Kanade osigurala prvo mjesto u skupini

Još uvijek nema informacija o tome ima li stradalih Hrvata u Venezueli

26.06.2026
Gaudí – od anonimnog arhitekta do Sluge Božjeg

Psovkama vragu dajemo posla – i u kući mu otvaramo ured

26.06.2026
Meloni oštro reagirala na Rutteove izjave o ulozi Italije u ratu s Iranom

Turska neugodno iznenadila SAD, Australija i Paragvaj podijelili bodove

26.06.2026
Dijalog.hr

    © 2024 Dijalog - Designed by House of Code.

O nama

Hrvatski portal za dijalog

Kategorije

  • Vijesti
  • Kolumne
  • Sport
  • Zanimljivosti
  • Vjera i duhovnost
  • Blogosfera

Kontakt

redakcija@dijalog.hr

Udruga Dijalog

Sveti križ 11
Rijeka

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Politika privatnosti i kolačića
  • Oglašavanje
  • Doniraj
Nema rezultata
Pogledaj sve rezultate
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Dijalog
  • Kolumne
  • Blogosfera.hr
  • Sport
  • Društvo
  • Kultura
  • Zanimljivosti
  • Lifestyle
  • Vjera i duhovnost

© 2022 Dijalog.hr - Designed by House of Code

Dobrodošli natrag!

Prijava putem Google-a
ili

Prijava na Vaš račun

Zaboravili ste lozinku?

Retrieve your password

Molimo unesite e-mail ili korisničko ime za resetiranje lozinke

Prijava
Ova web stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića. Posjetite našu Politiku privatnosti i kolačića.
wpDiscuz