Novi predsjednik slovenskog državnog zbora i čelnik pokreta Resni.ca Zoran Stevanović poručio je da će se založiti za referendum o izlasku Slovenije iz NATO‑a, ispunjavajući time ključno predizborno obećanje svoje stranke. U javnom nastupu, u kojem se pozvao na “volju naroda”, naglasio je da članstvo u vojnim savezima mora biti stvar jasnog demokratskog legitimiteta, a ne odluka političkih elita iza zatvorenih vrata.
Prema njegovim riječima, slovenski birači na referendumu bi trebali odlučiti žele li da zemlja ostane dio Sjevernoatlantskog saveza ili da krene putem vojne neutralnosti. Stevanović tvrdi da je sadašnja sigurnosna arhitektura Europe “zastarjela i opasna”. Drži da NATO politiku gura u smjeru konfrontacije s Rusijom, što nije u interesu male države poput Slovenije.
Osim NATO‑a, lider Resni.ca‑e otvorio je i pitanje odnosa Slovenije prema Europskoj uniji. Iako je poručio da njegova stranka “ne bježi od europskog okvira”, ostavio je mogućnost da se u budućnosti raspravi i o referendumu o članstvu u EU. Osobito to vrijedi ako se pokaže da Bruxelles previše ograničava suverenitet nacionalnih država. U tom kontekstu naglasio je kako želi da o ključnim vanjskopolitičkim odlukama “odlučuje slovenski narod, a ne birokrati u Bruxellesu”.
Izlazak iz globalističke WHO
Suverenističku politiku Stevanović najavljuje i u odnosu na Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Resni.ca zagovara izlazak Slovenije iz WHO‑a. Naglašava da je u tijeku proces u kojem globalističke zdravstvene institucije preuzimaju suverenitet nad nacionalnim politikama. Time Resni.ca nastavlja liniju na kojoj su se izgradili tijekom pandemije. Stranka se profilirala upravo kroz masovne prosvjede protiv epidemioloških mjera koje je tada provodila, zanimljivo, vlada Janeza Janše i njegovog SDS‑a.
Reakcije pristaša, partnera i protivnika
Stevanovićeve najave izazvale su snažne reakcije u Sloveniji i regiji. Pristaše Resni.ca‑e poručuju da “vraćaju politiku narodu” i da je referendum jedini pošten način rasprave o najvažnijim pitanjima pa tako i o NATO‑u. S druge strane, kritičari, prvenstveno Golobovi progresivci, upozoravaju da se radi o opasnoj avanturi. Navode da bi mogla izolirati Sloveniju od zapadnih saveznika i ugroziti njezinu sigurnost.
Potez Resni.ca‑e stavlja u nezgodan položaj i Slovensku demokratsku stranku. SDS je godinama gradila imidž čvrsto proatlantske i prounijske stranke. Zato se sada nalazi između dva interesa: koalicije i vanjske politike. Prve reakcije iz stranke su oprezne. Naglašavaju da poštuju demokratsko pravo građana na referendum.
Istodobno podsjećaju na važnost članstva u NATO‑u za sigurnost Slovenije. Time poručuju biračima na desnici da ne odustaju od euroatlantskog usmjerenja.
SDS nastoji izbjeći otvoreni sukob s Resni.ca‑om. Svjesni su da bi rušenje većine u parlamentu imalo visoku cijenu. Zato biraju formulacije koje ne zvuče ni kao potpuna podrška ni kao blokada. Uostalom, referendumska odluka naroda, ako do nje jednom dođe, bila bi opravdanje pred svakim biračem koji drži do demokratskih standarda, bez obzira kakva ona bila. To vrijedi i za birače SDS-a.
Medijski narativ
Mediji bliski Janši i SDS‑u trudili su se zadržati tu dvostruku liniju. S jedne strane naglašavaju nezadovoljstvo liberalnim centrima i Golobovom politikom. Stevanovićevu inicijativu prikazuju kao simptom tog nezadovoljstva. Naglasak stavljaju na kritiku “bruxelleske birokracije” i vladajućih elita.
S druge strane ne idu do kraja u podršci izlasku iz NATO‑a. U tekstovima se često ističu rizici radikalnog raskida sa savezom. Pojavljuju se fraze o “ozbiljnim sigurnosnim posljedicama” i mogućoj izolaciji. Time se održava osnovna linija SDS‑a: kritika EU i NATO‑a, ali bez jasnog izlaska iz tih asocijacija.
Mediji bliski Golobu i liberalnom centru Stevanovića gotovo redovito opisuju kao antivaksera, populista i proruskog političara, koji je na pandemijskim prosvjedima gradio karijeru i sada destabilizira slovensku politiku.
Resni.ca se u tim medijima i do sad nazivala kao protestnom, antisistemskom strankom. Naglašavaju da je nastala na antivakserskom i euroskeptičnom valu te da prijedlozima referenduma o NATO‑u, EU‑u i WHO‑u gura Sloveniju prema izolaciji i podložnosti ruskom utjecaju.
Od kad je Stevanović izabran za šefa parlamenta Resni.ca se umjesto antisistemskom sve češće naziva “krajnje desnom” strankom.
Čelnici Resni.ce su dosljedno nastavljajući politike koje su ih učinile prepoznatljivima došle u situaciju da ih možda i ostvare. U trenutku kad su Trump i SAD izašli iz WHO-a i kad sve konkretnije iskazuju namjeru da povuku svoje vojnike iz Europe, izlazak Slovenije iz NATO-a djeluje kao pragmatičan potez državnika koji bi svoj narod mogao poštedjeti slanja vlastitih vojnika u rovove tuđih interesa.
Rasprava o izlascima iz NATO‑a,WHO-a i odnos prema EU sasvim će sigurno obilježiti slovensku politiku u mjesecima koji dolaze. Bit će zanimljivo pratiti i hoće li uspjeh i konkretnost Resni.ce potaknuti i hrvatske suverenističke (protestne/krajnje desne) stranke potaknuti na proklamiranje sličnih politika.
Više o ovoj temi:
Janša na korak do još jednog mandata na čelu slovenske vlade
