Trideset šesti NATO summit uspješno je okončan. Uspješno zato što NATO još postoji. Iako nije sigurno koliko dugo.
Predsjednik Donald Trump odlučio je, kao i na nedavnom sastanku skupine G7, izbjeći svaku konfrontaciju, barem pred kamerama. Pa je sve prošlo relativno mirno.
Dapače, u Deklaraciji NATO summita u Ankari, u prvom članku kaže se:
„Mi, šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza, okupili smo se u Ankari kako bismo ponovno potvrdili našu čvrstu predanost kolektivnoj obrani prema članku 5. Washingtonskog ugovora i transatlantskoj vezi. Napad na jednog je napad na sve. Naše jedinstvo, solidarnost i kolektivna snaga ostaju temelj mira, sigurnosti i prosperiteta za milijardu građana u našem Savezu slobodnih i demokratskih nacija. Ostajemo predani našem 360-stupanjskom pristupu odvraćanju i obrani.”
Eto, svi sretni i zadovoljni.
Kupovanje američkog oružja
Naročito proizvođači oružja jer se summit u Ankari pretvorio u veliko trgovište. Svi su nešto „pazarili”. Čak i Hrvatska. Sveukupno potrošeno je više od 50 milijardi eura. Iako nije baš posve jasno s kojim ciljem i planom.
Naime, u prošlom stoljeću rođeni i školovani europski generali i admirali teško (ako ikako) shvaćaju što se događa u Ukrajini. Uostalom, isti ti generali i admirali došli su na svoje pozicije u vrijeme kad je Europom (predvođenom Angelom Merkel) vladala deviza ukinimo vojske da bismo spriječili ratove. Pa su se svi razoružavali, a europska vojna industrija živjela je skoro isključivo na izvozu.
Stoga ne čudi da sada retardirana europska vojna industrija u svemu jako kasni za američkom. Odjednom novca ima i previše, ali se nema što kupiti. Doduše, europski generali i admirali nisu potpuno sigurni što bi zapravo trebali kupovati. Zadnji put nešto takvo dogodilo se tijekom Prvog svjetskog rata kad su generali odrasli na konjima zapeli u rovovskom ratu, a mitraljezi su kosili sve koji bi se našli na ničijoj zemlji. Umjesto na konjima konjanici su se našli u smrdljivim rovovima. Pa je sve to na kraju riješeno izumom tenka.
Ratovanje dronovima
Danas bespilotne letjelice svih tipova dominiraju bojištem u Ukrajini. Bespilotni kvadrokopteri naoružani kumulativnim bojevim glavama ne ostavljaju ranjene, samo mrtve. Zona djelovanja ukrajinskih kamikaza dronova premašuje 50 kilometara po ruskoj dubini, stvarajući područje po kojem se ne može sigurno kretati. Osim Ukrajinaca i Rusa, nitko drugi u svijetu nema pojma kako ratovati na taj način. Europski i američki generali naslućuju da se problem kamikaza dronova mora riješiti sustavno razvojem sustava za njihovu neutralizaciju. Međutim, trenutačno nitko nema ništa slično. Barem ne testirano i u borbenim djelovanjima potvrđeno. Svi nešto rade, pokušavaju…
Jedan od velikih problema europskih generala, ali i ministara obrane, jest što kupiti. Američko više nije prihvatljivo, a ponuda europske vojne industrije slabašna je. Europa nikada nije razvila višenamjenski borbeni avion pete generacije pa svi moraju kupovati američki F-35 Lightning II. Od francusko-njemačko-španjolskog borbenog aviona šeste generacije neće biti ništa. Pitanje je kako će završiti britansko-talijansko-japanski borbeni avion šeste generacije Tempest.
Europski leteći radar u neeuropskom avionu
Ipak, nešto europsko je kupljeno – leteći radari GlobalEye švedskog Saaba. I to čak 10 komada. Svaki po cijeni od 450 milijuna eura. Kao zamjena za dotrajale leteće radare E-3A Sentry. Je li to idealan izbor za NATO? Baš i nije. Radar Erieye Extended Range, proizvod Saaba, među najsuvremenijima je na svijetu zahvaljujući uporabi AESA tehnologije. U radaru su smještene dvije antene, svaka dugačka 8 i široka 0,6 metara. Svaka antena pokriva po 150 stupnjeva, tako da je zona motrenja 300⁰. Domet motrenja je, po tvrdnjama Saaba, veći od 650 kilometara.
Problem je što je sve to smješteno na (pre)mali avion Global 6500 kanadske tvrtke Bombardier. Radi se o business avionu dužine trupa tek 30 metara. Još je veći problem što je širina kabine tek 2,41 m, a visina 1,88 m. Pa kad se unutra stavi šest konzola za operatere plus velika računala, ne ostane gotovo ništa prostora. Uostalom, Global 6500 je kanadski, a ne europski proizvod. Kako će europski porezni obveznici platiti GlobalEye leteće radare, možda bi bilo poželjno da se odabere i europski avion.
Sankcije Španjolskoj
Najava predsjednika Trumpa o uvođenju trgovinskih sankcija Španjolskoj mogla bi imati posljedice i po Hrvatsku. Ministar Anušić najavio je da će se Hrvatska pridružiti Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj, Poljskoj, Belgiji i Turskoj u zajedničkom dijeljenju, po svemu sudeći, jednog A400M.
Problem za sve trenutačne i buduće korisnike A400M vrlo brzo bi mogle postati trgovinske sankcije SAD-a Španjolskoj, a koje je predsjednik Trump pred novinarima najavio u Ankari.

Naime, A400M se sastavlja u Sevilji. Pritom se u njega ugrađuje oko trećine dijelova proizvedenih u SAD-u. Trenutačno je potpuno nepoznato kako će Washington provesti trgovinske sankcije prema jednoj članici EU-a, a ne prema svima.
U svakom slučaju moguće je da američke komponente za ugradnju u A400M više neće dolaziti u Španjolsku, a možda niti u Europu. Što će za posljedicu imati ne samo nemogućnost nastavka proizvodnje već i održavanja već isporučenih aviona.
Iako uvijek postoji opcija da će se španjolski pravosudni organi konačno pokrenuti te presuditi Maríji Begoñi Gómez Fernández i Davidu Sánchezu. Dotična je supruga španjolskog premijera Pedra Sáncheza, a dotični brat. Oboje ogrezli u mito, korupciju i trgovanje utjecajem. Posljedično, Pedro bi konačno sletio s vlasti, a Španjolci dobili priliku da na prijevremenim parlamentarnim izborima izaberu desnu opciju.
Komunist Golob, Janez Janša i Donald Trump
I za kraj – u jednim dnevnim novinama izašao je članak u kojem se autor čudi kako se predsjednik Trump srdačno družio sa slovenskim premijerom Janezom Janšom. Jer eto, Slovenija će ove godine na obranu potrošiti tek 1,61% BDP-a. Autor teksta očigledno nema pojma da je Janša (ponovno) postao slovenski premijer 22. svibnja. Što znači da je naslijedio državni proračun prethodnog premijera, socijalista/komunista Roberta Goloba.
Posljedično, nikakve značajne promjene glede izdvajanja za obranu nisu moguće do proračuna za 2027. godinu. Stoga, zašto se predsjednik Trump ne bi srdačno družio s ideološki vrlo bliskim premijerom Janšom? S komunistom Golobom zasigurno ne bi.
Rusija bijesna zbog odluka NATO-a: “Prijeti katastrofa”
Podržavaš neovisno novinarstvo? Ako cijeniš naš rad i držiš da su ovaj i drugi naši tekstovi korisni za tebe i hrvatsko društvo u cjelini doniraj:
Primatelj: Dijalog
IBAN: HR5923400091111245038
Opis plaćanja: Donacija za Dijalog.hr
Model: 00
Poziv na broj: (upisati datum)











