Kultura, vjera i tradicija na sjeveru Bačke: Retrospektiva kruna i slika povodom 100. obljetnice rođenja začetnice slamarstva
U sklopu ovogodišnjeg bogatog programa tradicionalnih žetvenih svečanosti bačkih Hrvata pod nazivom Dužijanca, u autentičnom i svečanom ambijentu dvorišta Subotičke biskupije u srijedu je službeno otvorena iznimno vrijedna izložba radova u tehnici slame. Postav posvećen radu istaknute naivne umjetnice Ane Milodanović nosi simboličan i duboko proživljen naziv „S Božjom pomoći“.
Ova jedinstvena izložba donosi dvadesetak dragocjenih kruna, dekorativnih vjerskih predmeta i složenih slika od pletene slame koje je autorica tijekom svog dugog i iznimno plodnog stvaralačkog vijeka s ljubavlju izradila te namjenski darivala ovoj tradicijskoj vjersko-pučkoj manifestaciji. Izložba je smještena u prostorijama Biskupskog muzeja u Subotici te predstavlja središnji kulturni i umjetnički događaj posvećen očuvanju, vrednovanju i promociji autentičnog umjetničkog izričaja bunjevačkih Hrvata.
Spoj vrhunske umjetnosti, duhovnosti i identiteta bunjevačkih Hrvata
Svi izloženi eksponati na iznimno upečatljiv način svjedoče o dubokoj, višestoljetnoj povezanosti žetvenih običaja, autentičnog narodnog stvaralaštva i vjerske tradicije s Katoličkom crkvom na ovim prostorima. Autor izložbe i dugogodišnji direktor Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca Marinko Piuković u svom je obraćanju naglasio kako ovaj postav na dostojanstven, stručan i emotivan način povezuje kulturu, kršćansku vjeru i naivnu umjetnost. Istaknuo je kako je osnovni cilj ovog opsežnog projekta trajno očuvanje slamarstva kao potpuno jedinstvenog i prepoznatljivog oblika umjetničkog izražavanja u svijetu.
Slične, duboke poruke uputio je i somborski svećenik te predsjednik Katoličkog društva Josip Štefković, koji je u svom govoru podsjetio na duhovnu dimenziju radova. Naglasio je kako remek-djela Ane Milodanović ne predstavljaju samo vrhunski zanatski i umjetnički doseg, već jasno odražavaju iskrenu zahvalnost naroda Stvoritelju za plodove zemlje i kruh svagdašnji, kao i neraskidivu, trajnu povezanost lokalne zajednice s njezinim duhovnim i nacionalnim korijenima.
Povijesna uloga Ane Milodanović u razvoju i profiliranju naivne umjetnosti
Ana Milodanović, rođena u slikovitom bačkom selu Stari Žednik, u stručnim, muzejskim i umjetničkim krugovima s pravom se drži apsolutnom pionirkom, vizionarkom i začetnicom slamarske umjetnosti na području sjeverne Bačke. Njezin neposredni rad i stvaralački genij predstavljali su ključnu povijesnu prekretnicu u razvoju ove vještine – upravo je ona vodila prijelaz s izrade jednostavnih, primijenjenih i uporabnih trodimenzionalnih predmeta za kućanstvo na iznimno zahtjevne, umjetnički zrele dvodimenzionalne slike i iznimno složene krune pravljene od pletenih vlasi pšenice.
Unatoč tome što je preminula 2011. godine, njezino opsežno, fascinantno umjetničko naslijeđe ostalo je trajno i neizbrisivo utkano u identitet, kulturni profil i baštinu Hrvata u Vojvodini. Ovogodišnja retrospektivna izložba u Biskupskom muzeju ujedno označava i službeni, svečani početak svesrdnog obilježavanja stote obljetnice njezina rođenja, čime joj se zajednica odužuje za sve što je ostavila u zalog budućim naraštajima.
Zajednička organizacija i nastavak misije očuvanja dragocjene baštine
Organizaciju ove iznimno značajne i sadržajne izložbe zajednički i partnerski potpisuju Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca i Katoličko društvo „Ivan Antunović“, nastavljajući time svoju višedesetljetnu, hvalevrijednu praksu promocije i zaštite naivne umjetnosti u Bačkoj. Kroz pažljivo izložene i osvijetljene radove, posjetitelji izložbe imaju priliku izbliza se i detaljno upoznati s nevjerojatnom preciznošću, strpljenjem i mukotrpnim trudom koji zahtijeva priprema i obrada slame – od pažljivog odabira vlasi na polju do njihova pletenja i slaganja u čudesne oblike.
Također, izložba jasno raščlanjuje bogatu simboliku motiva koji dominiraju autorinim radovima. Na slikama i krunama isprepliću se gusti snopovi pšenice, klasje, vjerski simboli poput križa i monstrance, ali i topli prikazi svakodnevnog težačkog života, običaja i rada na tradicionalnim bačkim salašima. Ovaj retrospektivni postav stoga predstavlja nezaobilaznu, ključnu postaju za sve domaće i inozemne posjetitelje Dužijance koji žele iznutra razumjeti izvorni, autentični duh, estetiku i tradiciju bačkih Hrvata.
Povijesni uspeh čileansko-hrvatskog umjetnika Zvonimira Ostoica na festivalu Las Fallas
