Rasprave u Istri zbog planiranog dovoza otpada iz Gospića i njegova spaljivanja u cementari Holcim u Koromačnu otvorile su brojna pitanja o gospodarenju otpadom, pa i o tome tko će snositi trošak sanacije gotovo 13.000 tona otpada u halama bivše tvrtke Istraplastika u Pazinu.
Pazinska gradonačelnica i vijećnica stranke Možemo u Županijskoj skupštini Suzana Jašić zatražila je objašnjenje kako je otpad iz Italije mjesecima stizao u hale bivše Istraplastike, a riječ je o približno 13.000 tona otpada dopremljenog u oko 500 kamiona i šlepera.
Kamioni s otpadom dolazili tijekom 2019. i 2020. godine
“Zašto nadležna državna tijela nisu to pravodobno zaustavila i zašto su se Ministarstvo zaštite okoliša i Državni inspektorat godinama sporili oko nadležnosti? Godinama smo upozoravali na problem, ali nismo naišli na potrebnu pomoć institucija”, kaže Jašić.
Procijenjeni trošak sanacije lokacije bivše Istraplastike prelazi osam milijuna eura, a Jašić se protivi da Grad Pazin sudjeluje u tome s 15 posto jer nije proizveo ni dovezao otpad, izdao dozvolu ili nadzirao prekogranični promet i postupanje s otpadom.
Stoga je, pozivajući se na članak 112. Zakona o gospodarenju otpadom, predložila da država u cijelosti financira sanaciju lokacije, bez sudjelovanja Pazina.
Jašić podsjeća da problem otpada na području bivše Istraplastike traje već šest godina, otkada je još bila oporbena vijećnica u Gradskom vijeću. Kamioni s otpadom dolazili su tijekom 2019. i 2020. godine, a prostore je unajmila tvrtka registrirana za recikliranje otpada, koja je za tu djelatnost dobila dozvolu Istarske županije.
Međutim, umjesto za obradu hala je služila za odlaganje otpada, što su uočili obližnji stanari i obavijestili Grad Pazin, koji je alarmirao nadležne službe, nakon čega je daljnje dopremanje otpada zaustavljeno. Naknadno se pokazalo da se u krugu bivše Istraplastike nalazi oko 13.000 tona otpada, pretežito plastike, tekstila i gume.
“Čim sam 2021. stupila na dužnost gradonačelnice pozvala sam žurne službe i obratila se nadležnim institucijama, od Istarske županije, Zavoda za javno zdravstvo i MUP-a do Državnog inspektorata, saborskog Odbora za zaštitu okoliša i pučke pravobraniteljice, čiji se ured posebno zauzeo za taj problem”, kaže Jašić.
Nakon višegodišnjeg prebacivanja odgovornosti između resornog ministarstva i inspektorata, početkom prošle godine došlo je do pomaka kada je Grad Pazin prijavio lokaciju na poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ona je uvrštena u Plan gospodarenja otpadom RH 2023.-2028., među šest lokacija za koje se priprema sanacija.
Fond je proveo potrebna ispitivanja i izradio plan sanacije, a procijenjena vrijednost uklanjanja i zbrinjavanja iznosi oko 8,1 milijun eura. No, upozorava Jašić, i dalje je otvoreno pitanje financiranja sanacije, kako za Pazin, tako i ostalih pet gradova i općina.
Izmjenama državnog plana predviđeno je sudjelovanje jedinica lokalne samouprave s 15 posto, dok Zakon o gospodarenju otpadom propisuje da sanaciju lokacije utvrđene državnim planom osigurava država, a provodi Fond za zaštitu okoliša.
Država ne treba kažnjavati jedinice lokalne samouprave
“Smatramo da se država treba držati Zakona o gospodarenju otpadom, a ne kažnjavati jedinice lokalne samouprave. Planirati da Pazin, Gospić, Benkovac, Lovinac, Samobor i Bedekovčina sanaciju sufinanciraju sa stotinama tisuća, pa i milijunima eura, znači ne poznavati naše proračune”, poručila je.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša Luka Balen kaže kako je Fond osigurao sredstva i izradio plan sanacije za 13.000 tona otpadne plastike, miješanog otpada od recikliranja, miješanog komunalnog otpada i tekstila.
“Riječ je o velikoj količini, čije će zbrinjavanje predstavljati značajan trošak. Analize pokazuju da je otpad neopasan, a stručnjaci procjenjuju da bi se dobar dio mogao energetski oporabiti u cementarama”, kaže Balen dodajući da je cilj zbrinuti otpad u skladu s pravilima struke, uz što manji trošak za državni proračun.
Propali pregovori uprava i sindikata: ZET i Zagrebački holding od ponedjeljka stupaju u štrajk
