Osječko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv 68-godišnjeg muškarca, bivšeg pripadnika srpskih paravojnih snaga, zbog ratnih zločina nad civilima i zarobljenim hrvatskim braniteljima u selu Orolik tijekom 1991. godine.
Optužba za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima
Prema službenoj priopćenju osječkog tužiteljstva, optuženi je teretio za ratne zločine protiv civilnog stanovništva (čl. 120. st. 1. Kaznenog zakona RH) i ratne zločine protiv ratnih zarobljenika (čl. 122. OKZ RH). Okrivljenik, koji ima državljanstvo Hrvatske, Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva, navodno je sudjelovao u sustavnom zlostavljanju mještana Orolika nesrpske nacionalnosti, kao i zarobljenih pripadnika Zbora narodne garde (ZNG).
Zločini su se dogodili u razdoblju od kraja kolovoza do početka rujna 1991., nakon što je Orolik okupirala Jugoslavenska narodna armija (JNA) i pridružene srpske paravojne formacije. Optuženi je bio pripadnik Teritorijalne obrane (TO) Orolik, paravojne postrojbe koja je surađivala s JNA.
Nasilje nad civilima i trajne posljedice
Prema optužnici, optuženi je sudjelovao u fizičkom zlostavljanju civila nesrpske nacionalnosti, što je rezultiralo teškim ozljedama. Jedna žrtva ostala je trajni invalid, dok su još dvije osobe pretrpjele teške tjelesne ozljede. Ovi zločini odražavaju sustavnu brutalnost prema hrvatskom stanovništvu tijekom početne faze Domovinskog rata.
Mučenje zarobljenih hrvatskih branitelja
Posebno se ističe događaj 2. rujna 1991., kada je optuženi, zajedno s drugim pripadnicima TO Orolik, zlostavljao zarobljene pripadnike ZNG-a iz obližnjeg sela Berak. Nakon napada na Berak, zarobljenici su bili prisiljeni marširati u koloni, nakon čega ih je optuženi fizički napadao.
Prema dokazima, optuženi je izdvojio dvojicu zarobljenika (rođenih 1930. i 1969.) te ih udarao rukama, nogama i puškama po tijelu. Nakon što su pali na tlo, napadi su se nastavili dok su bili u bespomoćnom stanju. Ovo svjedoči o sustavnom mučenju zarobljenika, što predstavlja teško kršenje međunarodnog ratnog prava.
Zašto je istražni zatvor produžen?
Tužiteljstvo je zatražilo produljenje istražnog zatvora za optuženog zbog opasnosti od bijega. S obzirom na to da ima više državljanstava, postoji rizik da bi pokušao izbjeći pravdu. Proces je od velike važnosti za obitelji žrtava i hrvatsku pravosudnu praksu u suočavanju s ratnim zločinima.
Povijesni kontekst i značaj procesa
Orolik je, poput mnogih drugih sela u istočnoj Slavoniji, bio poprište sustavnog prograna hrvatskog stanovništva u jesen 1991. godine. Ovaj slučaj jedan je od posljednjih velikih procesa za ratne zločine iz tog razdoblja, a njegov ishod bit će ključan za pomirenje i pravdu za žrtve.
Sud će u nastavku procesa saslušati svjedoke i analizirati dokumentarne dokaze, uključujući forenzičke nalaze i iskaze preživjelih. Očekuje se da će proces trajati nekoliko mjeseci, a medijska pažnja bit će usmjerena na pravnu obračun s prošlošću i osiguranje da se zločini ne zaborave.
Pravda tri desetljeća kasnije
Iako je od ratnih događaja prošlo više od 30 godina, ovaj proces pokazuje da Hrvatska i dalje traži odgovornost za ratne zločine. Za obitelji žrtava, ovo je prilika da se suoče s prošlošću i osigura simbolična pravda.
Sljedeća faza suđenja bit će ključna za utvrđivanje potpune istine o događajima u Oroliku, ali i širem području istočne Slavonije. Pravo na istinu i pravdu ne zastarijeva, a ovaj slučaj postavlja presedan za buduće slične procese.
Obilježena 30. obljetnica Bljeska: Okučani u znaku sjećanja, ponosa i zajedništva
Hrvatski branitelj Zoran Balaban predstavio svoju knjigu ‘Put ratnika’
