Jako me zanima je li itko od hrvatskih visokih dužnosnika upitao izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Saara o izraelskom naoružavanju Srbije. Ne vjerujem da je ta tema spomenuta u razgovoru s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Nešto sumnjam da gospodin Jandroković uopće razumije tu tematiku pa teško da bi znao što točno pita.
Trebala je biti spomenuta u razgovoru dvaju kolega. Iako sam vrlo siguran da naš ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman jednako slabo razumije tematiku nacionalne sigurnosti i obrane kao i gospodin Jandroković. Doduše, u ministarstvu vanjskih poslova navodno rade neki ljudi kojima su teme nacionalne sigurnosti i obrane bliske. Pa su mogli pokušati objasniti gospodinu Radmanu o čemu se radi.
Onaj koji je sigurno morao pokrenuti tu temu je premijer Andrej Plenković. Ako ništa drugo na zahtjev ministarstva obrane. Uostalom, posebni savjetnik predsjednika Vlade za poslove obrane je umirovljeni general i bivši ministar obrane Damir Krstičević. Gospodin Krstičević zasigurno razumije što znači kad se neka država počne naoružavati najsuvremenijim naoružanjem. Naročito ako ta država i dalje ima pretenzije širenja na područja susjeda.
Ako je kojim slučajem premijer Plenković upitao izraelskom ministra vanjskih poslova Saara o izraelskom naoružavanju Srbije hrvatska javnost bi rado željela znati kakav je odgovor dobio. Što sve Jeruzalem namjerava prodati Beogradu. Ono što se zna Srbija je do sada kupila samovozne višecijevne lansere PULS i izvidničke letjelice Hermes 900.
Nisu stali na tome pa je prije mjesec dana otkriveno da su kupili zapovjedno-nadzorni sustav Intelligence, Surveillance, Target Acquisition, and Reconnaissance (ISTAR). S moćnim računalima pokretanim umjetnom inteligencijom ISTAR ima potencijal biti sustav koji će srbijanskoj vojsci dati nenadoknadivu prednost. Stoga bi bilo jako zanimljivo čuti odgovor ministra Saara zašto je Jeruzalem odlučio prodati državi kakva je Srbija tako napredan borbeni sustav.
A onda mjesec dana poslije u Zagreb poslati ministra vanjskih poslova i tražiti da se Hrvatska ne pridruži sve većem broju europskih država koje uvode sankcije Izraelu. Nije me briga kako će se Židovi obračunati s Palestincima. Niti smatram da bi Izrael zbog stanja u Gazi trebao biti kažnjen. Uostalom, sve je pokrenuo Hamas zločinačkim napadom na Izrael 7. listopada 2023.
Međutim, smatram da bi Hrvatska trebala oštro reagirati na izraelsko naoružavanje Srbije. Te da bi Zagreb trebao razmotriti mogućnost pridruživanju europskim sankcijama Izraelu. Ne zbog Palestinaca već zbog ugrožavanja naše nacionalne sigurnosti.
Ministar Saar u Zagrebu je tvrdio da Izrael ima pravo na obranu i zaštitu nacionalnih interesa. E pa takva ista prava ima i Hrvatska. I ima pravo poduzimati sve potrebne mjere da bi zaštitila nacionalnu sigurnost. Uključujući i uvođenje sankcija državama koje je ugrožavaju prodajom oružja i borbenih sustava Srbiji.
Nije samo Izrael voljan Srbiji prodavati najsuvremenije oružje. Pariz je prije nešto više od godinu dana Beogradu prodao 12 Rafala. Novih, novcatih u izvedenici F4.1. Naši su polovni i u staroj izvedenici F3.R. Zbog svih poboljšanja u F4.1 naši Rafali ne bi imali nikakve šanse u zračnoj borbi s srbijanskim. Kako su naši najviši dužnosnici odgovorili na to? Doslovno nikako.
Službeno, Francuska nam je još uvijek strateški partner. Od koje ćemo kupiti PZO raketni sustav Mamba/SAMP-T i samovozne haubice CAESAR. Sustav Mamba/SAMP-T toliko je loš da ga ne žele ni Ukrajinci, a oni uzimaju doslovno sve. Kijev inzistira na kupnji američkog Patriota pa Pariz bijesni. Stoga je Macron izjavio da Francuzi neće plaćati američko oružje za Ukrajinu. Danska je svih 19 samovoznih haubica CAESAR donirala Ukrajini te umjesto njih kupila izraelske ATMOS 2000. Pametnom dosta.
Zbog odluke da se mora kupovati francusko Hrvatska još uvijek nije postala dio European Sky Shield Initiative (ESSI). Koja trenutačno obuhvaća 24 države, od Norveške do Turske. Uključujući Sloveniju, Mađarsku i Austriju. Odluka o nepristupanju ESSI-u izravno ugrožava hrvatsku nacionalnu sigurnost. Ministar obrane Ivan Anušić uopće je ne spominje već ulazimo u vojni savez s Albanijom i Kosovom. Umjesto da uđemo u vojni savez s Njemačkom.
Na službenim stranicama MORH-a stoji da je riječ o Deklaraciji o suradnji na području obrane i sigurnosti između Hrvatske i Albanije, kao saveznica u NATO-u, i Kosova. Deklaracija o suradnji triju zemalja usmjerena je na stabilnost i sigurnost u jugoistočnoj Europi, podršku euroatlantskom putu te jačanju suradnje i savezništva triju prijateljskih država.
Iako se to u Deklaraciji nigdje ne spominje glavni saveznik trebale bi biti Sjedinjene Američke Države. Barem po tvrdnjama vršitelja dužnosti ministra obrane Kosova Ejupa Maqedoncia. Maqedonci je na dan potpisivanja Deklaracije u Tirani novinarima pojasnio da je jedan od ciljeva objediniti nabavke oružja sve tri države. Puno zanimljivije je od koga će se oružje kupovati.
Maqedonci je za Radio Slobodna Europa izjavio – „Na primjer, sustav naoružanja koji tri države žele kupiti od SAD-a, naručimo kao jednu kupovinu, koristeći zakonodavstvo svake zemlje, ali da količina i rok isporuke budu zajednički. Jer kad se od SAD-a kupuje veća količina, cijena je niža, a isporuka brža.” Sjedinjene Države kao strateški partner zasigurno je neizmjerno bolji odabir nego Francuska.
Ništa od FCAS-a: Macron i Merz u Toulonu bez jasnog plana za budućnost europske obrane
Prijetnja vojnoj ravnoteži u regiji: Srbija kupuje najsuvremenije izraelsko oružje
Skupi promašaj ili buduća krstarica: Američki razarač Zumwalt uplovio u Japan
