Ulično nasilje nije dobro. Ili, kako bi se to reklo u Zagrebu, हिंसा राम्रो होइन।
Jedna od problematičnih karakteristika suvremenog društva jest ono što u tekstovima nazivam fragmentiranošću, misleći na svojevrsni vrijednosno-idejni rasap koji nam onemogućuje koherentnu i cjelovitu sliku stvarnosti.
Možda je glavna krilatica našeg doba tvrdnja da “ne treba generalizirati”. Već sam jednom ukazao na to da se u samoj toj tvrdnji krije demonstrativna kontradikcija. Nije naime istina da ne treba generalizirati nego da ne treba loše generalizirati. Sama ta tvrdnja dakle predstavlja lošu generalizaciju o generaliziranju samoga.
Veliki dio povijesti zapadne filozofske misli počiva upravo na uspješnim generalizacijama, odnosno na sposobnosti da se iz partikularnih zaključaka dođe do sinteze znanja; iz raspršenih činjenica do cjelovite istine.
Nemili događaj na Trgu i površna javna rasprava
Današnji gubitak sposobnosti sintetiziranja misli vidljiv je gotovo na svakom koraku. Jedan od recentnijih primjera nalazimo i u javnoj raspravi o nemilom događaju na glavnom zagrebačkom trgu, gdje je jedna djevojka šakama vulgarno izudarala stranca.
Kao i u nizu ranijih slučajeva koji su otvarali pitanje odnosa hrvatskog stanovništva i ljudi s privremenim boravištem u Hrvatskoj, rasprava se ponovno svodi na usko pitanje tko je u konkretnom slučaju “u pravu”, Hrvatica ili stranac, bez da itko (ponajprije mediji) zna što se zapravo dogodilo.
Sjena koja lebdi nad takvim raspravama, i koja ih zapravo pokreće, mnogo je veća od tog pojedinačnog incidenta. Riječ je dakako o problemu masovnih migracija, danas sveprisutnom diljem Europe, o kojem glavnostrujaška političko-medijsko-intelektualna mašinerija ili uporno šuti ili prosječnog čovjeka nastoji uvjeriti da je svako propitivanje te dogme automatski izraz rasizma ili šovinizma.
Naravno da je važno utvrditi što se točno dogodilo u konkretnom slučaju na trgu, ali činjenica da takvi događaji izazivaju toliku pozornost i duboke tribalističke podjele sama po sebi pokazuje da veliki broj ljudi problem masovnih migracija zaista prepoznaje kao stvaran i ozbiljan problem.
Jezik, svakodnevni život i odgovornost političkog vodstva
Mediji će u narednim danima zasigurno ponovno jahati na ovoj priči, koristeći ih kao polugu za negiranje šireg problema, a to je onaj da se Hrvati sve češće moraju odustajati od vlastitog jezika kada odlaze na plac, u pekaru ili u trgovinu, jer ondje rade ljudi koji hrvatski ne govore.
Svaki put kada u Hrvatskoj moramo prijeći na engleski kako bismo ostvarili komunikaciju sa svojim sugrađanima ili kupili osnovne životne potrebštine porazom hrvatske države, ali i simbolično pljuvanje u lice svim generacijama koje su vlastitim životima plaćale pravo na opstojnost hrvatskog jezika.
Shodno tome, svaki put kada Hrvat bude napadnut od strane nekoga tko je u ovu zemlju ušao tko zna kojim putem, a što je u ostatku Europe odavno svakodnevica, riječ je o odgovornosti hrvatskog vodstva i sramoti svih onih koji takvo vodstvo svojim glasovima održavaju na vlasti.
Multikulturalizam, Velika zamjena i nasilje
Kakav god bio ishod spomenutog događaja, on neće pokazati da je problem masovnih migracija nepostojeći, već upravo suprotno: da pseudotolerantna klika koja upravlja Europom, zajedno sa svojim nacionalnim poltronima, ne mari ni za sigurnost domicilnog stanovništva ni za sigurnost samih stranaca, koje dovodi u nove sredine bez stvarne integracije, prepuštajući ih nepovjerenju i društvenim tenzijama koje su same proizveli.
Napadi, silovanja, društvena heterogenizacija, getoizacija i sve ostale posljedice koje je donijela Velika zamjena (u medijima tepajući naziva multikulturalizmom) vode nas prema opravdanoj generalizaciji koja kaže da neintegrirano strano stanovništvo, koje po samoj prirodi stvari ne može biti integrirano kada dolazi u masovnim brojkama, predstavlja objektivnu potencijalnu prijetnju sigurnosti domicilnog stanovništva.
Ta će pak činjenica neminovno pripremiti teren za loše generalizacije unutar kojih će neki svaki stranac na hrvatskom tlu početi gledati s nepovjerenjem.
Nasilje koje nastaje na krilima ovdje opisane dinamike, pa s koje god strane ono dolazilo, grijeh je čije sjeme treba tražiti upravo u katastrofalnom i destruktivnom eksperimentu takozvanog multikulturalizma.
Ovaj i drugi tekstovi istog autora dostupni su na blogu Sapereaudecro.substack.com
Više od istog autora:
Trnjanski kresovi: partizanska proslava neopoganštine
