Ovih je dana veliku pažnju vjernika u Hrvatskoj zaokupljala Okružnica koju je nadbiskup Osječko-đakovačke nadbiskupije mons. Đuro Hranić, 22. listopada, poslao svim svećenicima, redovnicama, redovnicima, župnim suradnicima, kao i voditeljima i duhovnicima vjerničkih društava.
Okružnica se odnosi na aktivnosti g. Danijela Čovića i g. Vladimira Grebenara te se primjenjuje unutar Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Djelovanje Danijela Čovića
Prvi dio Okružnice odnosi se na djelovanje gospodina Danijela Čovića, laika, evangelizatora koji putem svog YouTube kanala “Biblijska škola” kojeg se može pogledati ovdje, motivira vjernike na aktivan kršćanski život.
U Okružnici je izrijekom izneseno da je nadbiskup Hranić ponukan upitima vezanim uz dopuštenje da gosp. Danijel Čović vodi duhovne obnove na području Đakovačko-osječke nadbiskupije, odbio dopuštenje za te aktivnosti.
U okružnici Nadbiskup ističe kako g. Čović nije poštovao njegovu zabranu kao i da o njoj nije obavijestio pojedince iz Nadbiskupije koji su ga bez prethodnih obveznih konzultacija s dijecezanskim biskupom, pozivali na različite duhovne obnove i seminare.
U svojim je YouTube videozapisima od 23. listopada i od 26. listopada, u kojima se osvrće na okružnicu biskupa Hranića, gosp. Čović izjavio kako mu nadbiskup Hranić nikada nije osobno rekao niti uručio nikakvu zabranu već je tu informaciju prenio preko jednog svećenika. Gospodin Čović ističe kako je poštovao tu informaciju i odbio mnoge pozive za djelovanje na prostoru nadbiskupije iako svećenika koji mu je informaciju prenio čak i ne poznaje dobro. Isto tako, naglasio je kako je nedavno dobio poziv za vođenje duhovne obnove u svetištu u Dragotinu od upravitelja svetišta vlč. Blaža Jokića.
Gospodin Čović ističe kako je upravitelja svetišta i župnika u Trnavi obavijestio o zabrani te kako mu je ovaj odgovorio da je nadbiskup već obaviješten i da se ne protivi njegovom dolasku.
Na ponovljeni njegov upit, gospodin Čović tvrdi kako mu je vlč. Blaž Jokić rekao da je nadbiskup Hranić izjavio kako ga osobno ne voli i ne podržava njegov rad, ali i da u tom radu nema ništa dogmatski upitno, niti štetno po vjernike i da je iz tog razloga dopustio spomenutu duhovnu obnovu. Nakon toga, ističe, duhovna obnova je održana i na njoj je sudjelovalo otprilike 1500 vjernika.
Isto tako, gospodin Čović ističe kako on za svoje djelovanje ima dozvolu od nadbiskupa Križića u okviru njegovih ovlasti, dok se nadbiskup Hranić u Okružnici poziva na razgovor i informacije koje mu je prenio Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Križić.
Da bismo pokušali razjasniti različite informacije koje su iznesene u Okružnici u odnosu na one koje je u svojim videozapisima iznosio Danijel Čović obratili smo se Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji točnije njenom kancelaru mr. sc. Dariju Hrgi. Nakon što se ni nakon uzastopnih telefonskih poziva na njih nitko nije javljao, u tri smo navrata na kancelarov e-mail uputili sljedeća pitanja koja se odnose na djelovanje gospodina Čovića;
Zbog kojih razloga nadbiskup Hranić gospodinu Čoviću zabranjuje djelovanje na području Đakovačko-osječke nadbiskupije?
Je li nadbiskup Hranić uputio gospodinu Čoviću pisanu ili usmenu zabranu djelovanja na području Đakovačko-osječke nadbiskupije?
Je li nadbiskup Hranić razgovarao sa župnikom Blažom Jokićem o duhovnoj obnovi u svetištu u Dragotinu?
Što je nadbiskupu Hraniću točno preporučio nadbiskup Križić vezano uz djelovanje gospodina Čovića?
Na žalost, odgovore na ova naša pitanja nismo dobili.
Djelovanje Vladimira Grebenara
U okružnici nadbiskup nadalje ističe da u posljednje vrijeme do njega sve češće stižu upiti za dopuštenje da na duhovnoj obnovi propovijeda ili da ju vodi gosp. Vladimir Grebenar (rodom iz Vinkovaca, nastanjen u Međugorju), odnosno kako komentira njegovu popularnost i utjecaj na vjernike preko društvenih mreža. Vladimir Grebenar voditelj je vrlo praćenog podcasta Evanđelje dana iz Međugorja o kojem smo već pisali, a tekst možete pogledati ovdje.
U nastavku teksta, nadbiskup ne navodi razloge zbog kojih se upućuju svećenici, redovnici, redovnice, vjernička društva i drugi eventualni organizatori duhovnih obnova, seminara i molitvenih susreta na području Đakovačko-osječke nadbiskupije da ne pozivaju gospodina Grebenara (kao ni gospodina Čovića) na evangelizacijske i pastoralne susrete.
Gospodin Grebenar je u objavi na svom YouTube kanalu izjavio kako do sada nije vodio i ne namjerava voditi nikakve duhovne obnove niti ga je itko na njih pozivao na području Đakovačko-osječke ili drugih biskupija.
Kao i u slučaju Danijela Čovića i ovdje je očigledan nesklad između tvrdnji nadbiskupa Hranića i gosp. Grebenara pa smo kancelaru uputili sljedeća pitanja;
Zbog kojih razloga nadbiskup Hranić gospodinu Grebenaru zabranjuje djelovanje na području Đakovačko-osječke nadbiskupije?
Za koje su duhovne obnove stigli upiti za gospodina Grebenara, kad su bila planirana i u kojim gradovima odnosno na područjima kojih župa?
Je li nadbiskup Hranić pod duhovnim obnovama gospodina Grebenara možda mislio na predstavljanje njegove knjige “Isus Lider”?
Kao što smo gore već naveli, od nadbiskupije nismo dobili nikakve odgovore.
Nelogičnosti iz Okružnice
Prva nelogičnost koja već prilikom površnog čitanja Okružnice upada u oko jest svakako činjenica kako nigdje nisu navedeni razlozi ovakve odluke.
Svakako je korisno čak i nužno da svaki biskup vodi računa o sadržajima koji se nude na područjima njihove odgovornosti i iza kojih stoje svećenici i angažirani laici iz njihove biskupije. Ipak, donošenje zabrana bez ikakvog obrazloženja ostavlja prostor za razne špekulacije.
Kao poruka proskribiranim laicima, a i svima drugima koji će eventualno doći u sličnu situaciju, očekivalo bi se obrazloženje s naznakom gdje i kako griješe. Dekret kojim se donosi zabrana bez takvog objašnjenja djeluje u najmanju ruku klerikalno pretenciozno i demotivirajuće za bilo kakve laičke inicijative što je u neskladu s konstitucijama 2. Vatikanskog sabora “Lumen gentium”, “Ad gentes” i “Gaudium et spes” kao i u dekretu o apostolatu laika “Apostolicam actuositatem” koje su bile temelj za VII. opću redovnu skupštinu Biskupske sinode iz 1987. godine na temu “Zvanje i poslanje laika u Crkvi i svijetu”. Ova sinoda rezultirala je Pobudnicom “Christifideles laici” svetog Ivana Pavla II., a objavljena je i kod nas pod nazivom “Christifideles laici – Vjernici laici” u izdanju Kršćanske sadašnjosti.
Sveti Ivan Pavao II u njoj poziva vjernike laike na obnovu kršćanskog tkiva ljudskog društva i navodi kako se u ovo vrijeme svijet našao pod ekonomskim, političkim, društvenim i kulturnim vidikom u težim prilikama nego u vrijeme Koncila te da je slika svijeta manje optimistična i drugačija nego li ona u “Gaudium et spes”. Vjernici laici pozvani su živjeti u tom svijetu, to je njihov vinograd, tu moraju biti “sol zemlje i svijetlo svijeta”.
Druga nelogičnost odnosi se na Hranićevo pozivanje na razgovor s nadbiskupom Križićem u slučaju zabrane djelovanja Danijelu Čoviću dok je istovremeno izostala slična odluka ovog Splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita. Poprilično neuvjerljivo zvuči mogućnost kako je Splitsko-makarski nadbiskup savjetovao svog Osječko-đakovačkog kolegu da učini nešto što sam nije učinio.
Treća nelogičnost jest činjenica da gosp. Vladimir Grebenar ne vodi duhovne obnove niti na njima propovijeda. Ne postoji nikakav trag da je nešto slično ikada upriličeno. Dakle, možemo reći kako je nadbiskup Hranić Grebenaru preventivno zabranio djelovanje na području svoje nadbiskupije.
Četvrta nelogičnost je činjenica da nadbiskup Hranić nije pokušao obavijestiti osobe kojima zabranjuje djelovanje. Iako u svojoj Okružnici izjavljuje kako je donosi zbog neposlušnosti Čovića koju isti demantira potanko opisujući slijed događaja, a nadbiskup Hranić na naša pitanja među kojima se nalazi i spomenuto ne odgovara, ostaje potpuno nejasno zašto nije pokušao kontaktirati Grebenara i prenijeti mu svoju odluku.
G. Grebenar nije osoba do koje ne bi mogao doći, aktivan je u crkvenim krugovima, autor je brojnih članaka u katoličkom časopisu Veritas, a godinama je imao i njegovu dozvolu za dijeljenje pričesti na području Đakovačko-osječke nadbiskupije. Preventivni poziv imao bi zasigurno jednaki učinak kao i preventivna zabrana jer kako smo već naveli, G. Grebenar nije izrazio nikakvu namjeru za održavanjem ili sudjelovanjem u duhovnim obnovama.
Posljedice Okružnice
Nadbiskup Hranić, Okružnicu nije poslao s naznakom tajnosti nego su je svećenici u više župa čitali na misama što je bilo potpuno nepotrebno budući da je ona bila namijenjena svećenicima i voditeljima zajednica. Jedan od svećenika objavio ju je na svom Facebook profilu, a onda ju je prenio i portal Bitno.net.
Ova Okružnica prvenstveno je nanijela štetu ugledu dvojice laika u dijelu publike koja prati njihov rad. Osim toga, Okružnica dovodi Grebenarovu tvrtku u situaciju da zbog lošeg publiciteta može izgubiti poslove s partnerima koji u njegovom slučaju vrlo često dolaze iz katoličkog miljea kojemu i sam pripada, a jednako tako vrlo vjerojatno će negativno djelovati i na promociju i prodaju knjige Isus Lider u izdanju te tvrtke koja je upravo u tijeku.
Nadalje, zbog javnog objavljivanja Okružnice djeca Vladimira Grebenara imala su neugodnosti u školi, kako navodi Grebenar u jednom od svojih videozapisa.
Razlozi za slanje Okružnice
Ostaje pitanje što je navelo Osječko-đakovačkog nadbiskupa da se bez ikakvog konkretnog obrazloženje po klasičnoj metodi “cancel culture” okomi na ugled Danijela Čovića i Vladimira Grebenara?
Podsjetimo, radi se o nadbiskupu o kojem su mediji izvještavali kao o osobi koja je štitila pedofila kojeg su još 2016. prijavili roditelji oštećene djece. Iako je taj svećenik bio prijavljen od strane nadbiskupije, mons. Hranić držao ga je na istom mjestu gdje je gnjusna djela, prema optužnici i počinio sve do 2020. dok ovaj nije umro, a kasnije je taj svoj čin branio tezom “da je optužnica samo podignuta, da pokojni župnik nije bio pozvan ni na jedno ročište te da nije došlo do pravomoćne presude, da nije moralno te još uvijek nemamo pravo proglašavati župnika krivim i da se pokojni više ne može braniti.”
Hranić je izjavljivao i da je dotični “tada bio tipični starac, starcu kad uzmete njegov životni ambijent njemu se ruše svjetovi.”
Veliki je nesrazmjer brige za rušenje svjetova koji je mons. Hranić pokazao za osumnjičenog svećenika u odnosu na rušenje svjetova pet zlostavljanih djevojčica, a i sedmoro djece kojima je otac slanjem ove Okružnice preventivno osramoćen.
Nesrazmjer je i u presumpciji nevinosti o kojoj jako brine kad je u pitanju jedan svećenik pa makar bio i pedofil dok dvojici laika presuđuje bez da iznosi njihovu krivnju i ne obazirući se na moguće posljedice.
Možda je odgovor na pitanje što je navelo mons. Hranića na slanje ove Okružnice ustvari odgovor na pitanje vjernika naznačeno u samoj Okružnici: Kako komentira Grebenarovu popularnost i utjecaj na vjernike preko društvenih mreža?
Poziv na očitovanje
Kad već nije odgovarao na naše upite, iskreno se nadamo kako će ga ovaj tekst potaknuti da ipak obrazloži ovaj svoj, još jedan, teško razumljivi čin.
Njegov ćemo odgovor vrlo rado objaviti. Naša rubrika Dijalog uvijek je otvorena za različita stajališta oko svih pitanja pa tako i ovog unutarcrkvenog.
Kako je podcast ‘Evanđelje dana iz Međugorja’ postao duhovna tema br. 1 u Hrvatskoj?
Imenovanja novih kardinala u kontekstu znakova vremena, Svetog pisma i svetačkih objava
Anketa ukazala na veliki potop LGBTIQA+ subverzivne teologije nadbiskupa Uzinića i suradnika
