Rezultat je to autorova znanstveno-istraživačkog rada u rasponu od više desetljeća, a osobito od početka “treće hrvatske modernizacije” – od početka devedesetih godina prošlog stoljeća.
Nakladnik ističe kako su bogata sociološka istraživanja i teorijska razmatranja temelj ovom djelu koje nudi jasan uvid u održivi život u socijalnom i prirodnom kontekstu, a to je prostor.
Važnosti prostora za kulturni i nacionalni identitet
Prostor u Hrvatskoj tijekom sve tri etape njene modernizacije neprimjereno je eksploatiran i devastiran, stoga je potreba za dugoročno održivim pristupom danas potrebnija nego ikada prije. Ova sveobuhvatna knjiga važna je za ukupno prepoznavanje kulture prostora sa svim implikacijama, od opće razine spoznaje teme do prepoznavanja važnosti prostora za kulturni i nacionalni identitet, ocjenjuje nakladnik.
Teorijsko–empirijski predložak koji Rogić demonstrira kroz 24 različita teksta podijeljena u tri poglavlja, povezani su jedinstvenim socio-filozofskim uvidom u supstantivna obilježja modernosti.
Primjenjujući navedeni teorijski model Rogić klasificira hrvatske modernizacije po vremenskim razdobljima i socijalnim fenomenima koje proizvode u hrvatskom prostoru.
Po tematici, opsegu, sadržaju i metodologiji, djelo ima neosporan konstitutivni doprinos nacionalnoj znanstvenoj produkciji i sistematski karakter u globalnom okviru društvenih znanosti, ocjenjuje nakladnik.
Knjiga “Zapisi o prostoru – Prinosi raspravi o urbanizaciji u Hrvatskoj” (452 str.) podijeljena je u tri cjeline.
Prvi dio razmatra opće karakteristike industrijske modernizacije, tehničke civilizacije i ekonomije velikih razmjera te utjecaj tih fenomena na prostor i načine artikulacije te devastacije prostora.
Drugi dio knjige razvija se temeljem teorijskih uvida iz prvoga dijela, a primjenom na konkretne teme vezane uz procese modernizacije u Hrvatskoj, čiji je fizički i kulturni prostor prepoznat kao specifična “studija slučaja” koja zahtijeva i posebno razvijenu metodologiju.
Treći i zaključni dio knjige tekstovi su koji se bave pojedinim topografski uokvirenim slučajevima odnosa industrijske modernizacije i prostora, uglavnom u urbanim sredinama.
Hrvatski književnik i sociolog Ivan Rogić rođen je u Lukovu kraj Senja 1943. Završio je studij psihologije pa sociologije i filozofije. Doktorirao je u području sociologije. Od 1989. bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a od 2007. do umirovljenja zaposlen na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.
Osnovna su mu područja znanstvenoga rada urbana sociologija, sociologija okoliša i sociologija razvoja. Objavio je više znanstvenih knjiga, među kojima i “Stanovati i biti: rasprave iz sociologije stanovanja”, “Periferijski puls u srcu od grada: zamke revitalizacije”, “Tehnika i samostalnost: okviri za sliku treće hrvatske modernizacije”.
Venezuelski ministar kulture objavio knjigu o svojoj majci koja je 1940-tih migrirala iz Hrvatske
Objavljen hrvatski prijevod Laertijeve knjige ‘Životi i nauci znamenitih filozofa’
