Unatoč stoljećima napretka u medicini i javnom zdravstvu, znanstvenici upozoravaju da se očekivani životni vijek u Europi više ne povećava. Prema istraživanju provedenom na Sveučilištu East Anglia, Sveučilištu Washington, Sveučilištu Exeter i Institutu za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME), životna dob u prosjeku stagnira od 2011. godine.
“Više ne živimo dulje”, zaključak je tima istraživača koji su analizirali zdravstvene podatke Europljana. Među glavnim uzrocima navode lošu prehranu, tjelesnu neaktivnost i pretilost, ali i posljedice pandemije covida-19.
Prema podacima objavljenima u časopisu The Lancet Public Health, u razdoblju od 1990. do 2011. godine očekivani životni vijek u Europi se znatno poboljšavao, prvenstveno zahvaljujući napretku u liječenju kardiovaskularnih bolesti i raka. Međutim, od 2011. stopa poboljšanja usporava u gotovo svim europskim zemljama, osim Norveške.
“Napredak u medicini omogućio je povećanje životnog vijeka kroz 20. stoljeće, ali sada se taj trend preokrenuo. Veliki zdravstveni rizici poput pretilosti, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola postali su izraženiji, a glavni razlog za to su loše prehrambene navike i sjedilački način života”, objašnjava Nick Steel sa Sveučilišta East Anglia.
Dodatno, istraživanje Instituta Max Planck i Sveučilišta u Edinburghu sugerira da tisućljeća genetskih mutacija mogu oslabiti ljudsku otpornost. Paradoksalno, napredak u medicinskoj skrbi i moderan stil života možda čine ljude ranjivijima nego u prošlosti.
Iako su posljednjih desetljeća znanost i medicina omogućile dulji i kvalitetniji život, znanstvenici sada upozoravaju da bi bez promjene životnih navika i javnozdravstvenih politika, daljnje produljenje životnog vijeka moglo postati nemoguće.
Znanstvenici otkrili da Ozempic, lijek za dijabetičare, može smanjiti i žudnju za alkoholom
Zaslađivači bez šećera ne donose nikakve koristi u mršavljenju
Svaka peta osoba u Hrvatskoj svaki dan pati od neke vrste bolova
