Hrvatska otvara vrata jugoistočnoj Aziji kroz Ugovor o prijateljstvu i suradnji, dok se u Saboru vodi rasprava o kapacitetima diplomacije i o tome koliko će građani stvarno biti uključeni u odluke o GMO-ima.
Ugovor s jugoistočnom Azijom je šansa za izvoz
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je u petak kako pristupanje Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji donosi velike mogućnosti hrvatskim tvrtkama za izvoz na nova tržišta.
Oporba pritom napominje da Hrvatska nema diplomatske kadrove u tom dijelu svijeta.
”Hrvatska može iskoristiti vlastitu stručnost u sektorima kao što su održivi razvoj, tehnologija, turizam ili infrastruktura. To bi pomoglo državama jugoistočne Azije u njihovim izazovima, s obzirom na ubrzanu urbanizaciju gradova i rast potražnje za visokokvalitetnom robom i uslugama.
To nudi ogromne mogućnosti za hrvatske tvrtke”, rekao je Grlić Radman u Hrvatskom saboru.
Zastupnici raspravljaju o pristupanju Hrvatske Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji.
Ugovor je nastao na Baliju 1976. godine, a izmjene i dopune otvorile su mogućnost pristupa i državama izvan spomenute regije.
Do sada se pridružilo oko 60 država, uključujući većinu država Europske unije.
Jugoistočna Azija jedno je od najbržih rastućih i strateški najvažnijih svjetskih tržišta, ustvrdio je ministar.
Hrvatska pristupanjem Ugovoru dobiva priliku za jačanje trgovinske suradnje.
”Ukupna razmjena Hrvatske sa zemljama ASEAN-a (Savez država jugoistočne Azije) u 2025. godini iznosila je 344 milijuna dolara. 238 milijuna je uvoz, a 106 milijuna izvoz, no postoji tendencija rasta”, kazao je.
Zastupnica HDZ-a Jasna Vojnić složila se da je jugoistočna Azija regija koja donosi brojne konkretne prilike za gospodarstvenike.
”I tu Hrvatska ima interesa. Naše tvrtke traže nova tržišta, naša logistika i luke traže nove pravce, naša znanost i obrazovanje traže međunarodne partnere.
Ovaj Ugovor otvara vrata tom prostoru”, poručila je.
SDP podržava pristupanje Ugovoru, kazala je zastupnica Sanja Bježančević.
”Jugoistočna Azija je regija iznimne gospodarske dinamike, s velikim tržištem, rastućim srednjim slojem, snažnim tehnološkim razvojem i značajnim investicijskim potencijalom.
Logično je da Hrvatska tamo traži svoje mjesto”, naglasila je.
Međutim, prisutnost u tako udaljenoj regiji, tvrdi Bježančević, zahtijeva snažnu diplomatsku mrežu, stručne i pripremljene ljude i koordinaciju između institucija.
”Mi gledamo sve suprotno, diplomaciju koja se svodi na ‘ad hoc’ poteze, nedovoljno kadrovski ojačanu i bez jasnih prioriteta.
U takvim okolnostima i najbolji međunarodni sporazumi mogu ostati neiskorišteni”, dodala je.
Zastupnik Mosta Zvonimir Troskot kazao je da Hrvatska ne smije biti pasivni promatrač. No, kao problem ističe to što Hrvatska nema rezidentsko veleposlanstvo u Singapuru, financijskom centru svijeta.
Troskot predlaže da se Hrvatska ugleda na Singapur kada je riječ o ulaganju u obrazovanje i primjeni meritokracije.
”U Singapuru ministar vanjskih poslova ne može postati osoba koja nije doktor znanosti iz nacionalne sigurnosti ili međunarodnih odnosa.
Pritom ne govorim o štancanju diploma u Banja Luci, govorim o Cambridgeu, Oxfordu, Stanfordu itd”, rekao je Troskot.
GMO, pravo na informaciju i političko prepucavanje oko otpada
Zastupnici su raspravili i izmjene Zakona o potvrđivanju izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, a kojim se uređuje pravo javnosti na pristup informacijama o GMO-ima.
Kako je pojasnila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, Hrvatska ovim činom ne preuzima nikakve nove obveze koje bi zahtijevale izmjene postojećeg zakonodavstva.
“Naš pravni sustav već je usklađen s odredbama koje ove izmjene Konvencije propisuju, a danas, potvrđivanjem izmjene i dopuna Konvencije, naglašavamo svoju visoku razinu usklađenosti s europskim i globalnim okvirima koji uređuju postupanje s GMO organizmima”, kazala je.
Informiranje javnosti razrađeno je u zakonima, istaknula je ministrica, naglasivši kako javnost ne samo da se informira. Javnost mora sudjelovati u odlučivanju kad je riječ o GMO-ima.
Uz podršku ovoj tehničkoj izmjeni, iz Kluba SDP-a ustvrdili su kako nije dovoljno da informacije postoje ako su teško dostupne ili nerazumljive, kao niti da postoji mogućnost sudjelovanja građana u odlučivanju ako se ono svodi na formalnost bez stvarnog utjecaja.
“U kontekstu odlučivanja o genetski modificiranim organizmima transparentnost i uključivost moraju biti na najvišoj razini, što zahtijeva otvoren dijalog sa stručnom i širom javnošću”, kazala je SDP-ova Sanja Bježančević.
Iz HDZ-a naglašavaju kako je najvažnije što su danas čuli to da je ovo jedan formalni čin jer u hrvatskom zakonodavstvu postoji sve ono što će se usvojiti kroz ovu Konvenciju.
“U RH je postupanje s genetski modificiranim organizmima uređeno Zakonom o GMO, kojim je uređen pristup javnosti tijekom donošenja odluka o ograničenoj uporabi, uvođenju u okoliš i stavljanju na tržište”, rekao je Željko Glavnić i naveo kako je proizvodnja GMO hrane u Hrvatskoj pod vrlo strogim ograničenjima i kontrolom.
Podršku su iskazali i zastupnici Mosta, no ukazali su i na nužnost nadzora provedbe samih zakona i uredbi u realnom životu, a ne samo njihovo donošenje.
Kako su naveli, dok se govori o zaštiti okoliša, na Banovini se pokušava izgraditi pilićarska farma, u Lici se gomila otrovni medicinski otpad, u Rijeci tisuće tona otpada…
Ministrica se osvrnula na izlaganje Zvonimira Troskota (Most) koji je govorio o otpadu u Lici.
“Ja sam se pomolila Bogu nakon što ste vi govorili. Ja nikad nisam čula za imena koje je on spomenuo da sam se ja konzultirala.
To sam doživjela od ljudi koji su bili angažirani na neprimjeren način u društvenom životu. Vjerojatno su povezani s nekim interesnim skupinama, ali još nisam doživjela u Saboru, to je nečasno”, poručila je Vučković.
“Pomolite se vi za djecu Gospića, Otočca i Senja jer ste svojim nečinjenjem i štićenjem određenih ljudi doveli njih u opasnost”, uzvratio je Troskot, a tvrdnje o nečinjenju ministrica je odbacila.
Grlić Radman: ‘Hrvatska neće priznati Palestinu, nisu postignuti svi uvjeti’
Grlić Radman: ‘Napad na Kijev podsjetnik je da Rusija preferira nasilje nad dijalogom’
Grlić Radman očekuje da će BiH uskoro otvoriti pristupne pregovore s EU
