Marine Le Pen, koja prema anketama ulazi u predsjedničku utrku kao uvjerljiva favoritkinja, u nedjelju je u Orléansu službeno pokrenula kampanju za izbore sljedeće godine i Francuzima obećala da će vratiti red i nacionalno samopouzdanje te povesti zemlju u preporod.
Za početak kampanje odabrala je grad koji ima posebno mjesto u francuskom nacionalnom pamćenju. Orléans je 1429. od engleske opsade oslobodila Ivana Orleanska, junakinja Stogodišnjeg rata koja je i šest stoljeća kasnije simbol domoljublja i borbe za suverenitet.
Obraćajući se okupljenim pristašama, Le Pen je ustvrdila da Francuska prolazi kroz jedno od najburnijih razdoblja posljednjih godina, s krizom koja istodobno pogađa gospodarstvo, društvo i sigurnost građana, a sebe je predstavila kao političarku sposobnu izvesti zemlju iz nje. Suparnicima je poručila da se njihovo vrijeme bliži kraju: „Ne živimo kraj svijeta, nego kraj jednoga svijeta, njihova svijeta.“
Vraćanje sigurnosti nazvala je prvom dužnošću države, a ta je poruka stigla nakon tjedna u kojem su se masovni prosvjedi protiv skupoće života i nejednakosti u više gradova izrodili u pljačke i uništavanje imovine. Prizori s ulica dodatno su joj dali vjetar u leđa.
Ankete objavljene u nedjelju daju joj između 32 i 33,5 posto potpore, gotovo dvostruko više od drugoplasiranog Jean-Luca Mélenchona, čelnika krajnje ljevice, kojeg podržava 17 posto ispitanika. Birači se pritom sve vidljivije okreću od političkog centra koji zemljom upravlja od 2017., a u drugom krugu, koji bi se trebao održati početkom svibnja, ankete Le Pen predviđaju lagodnu pobjedu nad Mélenchonom.
Optimizam je bio okosnica cijelog govora, izgrađenog oko ideje nacionalnog preporoda. Le Pen je okupljenima obećala da će Francuska iz sadašnjih previranja izaći snažnija ako se odluči za njezin put, a raspoloženje je sažela rečenicom: „Kažemo: ‘Bilo je dobro ranije, sutra će biti bolje!’“ Preporod je u središtu njezine kampanje od srpnja, kad je predstavila slogan „Za Francusku, preporod“, a Macronova stranka Renaissance, čije ime na francuskom znači upravo preporod, zbog toga ju je tužila uz obrazloženje da slogan unosi zabunu među birače.
Kad je riječ o useljavanju, najavila je ponovno uvođenje graničnih kontrola i automatsko protjerivanje stranaca koji čine kaznena djela, a bandama i dilerima droge poručila je da ih čeka odlučan obračun.
O Europi je govorila kao zagovornica Unije u kojoj Bruxelles ima bitno manje ovlasti, a Francuska vraća kontrolu nad vlastitim granicama i zakonima. Francuski interesi, rekla je, moraju biti na prvom mjestu, što uključuje i klonjenje tuđih ratova. Izlazak Francuske iz EU-a pritom nije zagovarala.
Kongres Nacionalnog okupljanja bio je zamišljen kao pokazatelj jedinstva stranačkog vrha, pa je predsjednik stranke Jordan Bardella predstavljen kao izbor Marine Le Pen za premijera. Njegov govor nakratko su prekinuli aktivisti Židovske studentske unije, upozoravajući na nedavne optužbe da je u mladosti davao antisemitske izjave, što Bardella odbacuje.
Kampanju bi Le Pen mogla voditi s elektroničkom narukvicom na gležnju. Pariški Žalbeni sud u srpnju je potvrdio presudu kojom je proglašena krivom za pronevjeru sredstava Europskog parlamenta, ali je znatno ublažio prvostupanjsku zabranu kandidiranja koja bi je bila izbacila iz utrke za Elizejsku palaču. Le Pen presudu smatra politički motiviranom i osporava je pred Kasacijskim sudom.
Otkako je 2011. od pokojnog oca Jean-Marieja Le Pena preuzela vodstvo stranke, Le Pen je više od deset godina radila na njezinoj preobrazbi, preimenovala ju je iz Nacionalne fronte u Nacionalno okupljanje i otvorila je biračima daleko izvan tradicionalne antiimigrantske baze.
„Budućnost pripada nama“, poručila je na kraju, a zatim je okupljene, koji su mahali zastavama, povela u zajedničko pjevanje Marseljeze.
