Hezbolah je prihvatio američki prijedlog međusobnog prekida napada s Izraelom, nakon Trumpova posredovanja i uoči pregovora u Washingtonu, dok napetosti na terenu i dalje ostaju visoke.
Libanon, Hezbolah i američki prijedlog
Libanonske vlasti objavile su u ponedjeljak da je Hezbolah pristao na američki prijedlog „međusobnog prekida napada“ s Izraelom. Priopćenje je stiglo nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da su mu obje strane obećale deeskalaciju situacije u Libanonu. Riječ je o potezu koji dolazi neposredno uoči izraelsko-libanonskih pregovora zakazanih u Washingtonu.
U izjavi libanonskog veleposlanstva u Sjedinjenim Državama, koju je prenijelo libanonsko predsjedništvo, navodi se da je postignut dogovor o uzajamnom suzdržavanju. Prema toj formulaciji, obje strane obvezuju se na prekid napada. Cilj dogovora jest zaustaviti spiralno jačanje nasilja duž izraelsko-libanonske granice.
U priopćenju podijeljenom na društvenoj mreži X pojašnjeno je da bi Izrael, prema dogovoru, najprije trebao odustati od napada na južna predgrađa Bejruta. Zauzvrat se očekuje da proiranski Hezbolah prekine napade na izraelske gradove. Takav aranžman izravno je povezan s ranijom izraelskom prijetnjom da će napasti upravo ta područja.

Najava dogovora objavljena je neposredno prije hitne sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o Libanonu, sazvane na zahtjev Francuske. Time je međunarodna zajednica dodatno usmjerila pozornost na stanje sigurnosti u Libanonu. Istodobno, politički pritisak na sve uključene aktere dodatno se povećava.
Trump, Netanyahu i najavljeni prekid vatre
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je telefonski razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. U tom je razgovoru, istaknuo je, dogovoreno da Izrael neće slati trupe na Bejrut. Dodao je da su postrojbe koje su bile na putu prema libanonskoj prijestolnici već povučene.
Trump je na svojoj mreži Truth Social opisao taj razgovor kao „produktivan“. Naglasio je da je cilj smanjenje napetosti i sprječavanje daljnje eskalacije sukoba. U drugoj objavi naveo je da je, preko posrednika, imao „vrlo dobru“ razmjenu s Hezbolahom.
Prema njegovim riječima, Hezbolah je pristao „potpuno prekinuti vatru“. Trump je poručio da dogovor predviđa obostranu suzdržanost: Izrael neće napadati Hezbolah, a Hezbolah neće napadati Izrael. Takva najava, ako se pokaže održivom, mogla bi donijeti barem privremeni predah nakon razdoblja pojačanih napada.

Netanyahu je, međutim, ranije istog dana naredio vojsci da napadne „terorističke ciljeve“ u južnim predgrađima Bejruta, uporištu šijitskog pokreta. Kao razlog naveo je „ponavljana kršenja prekida vatre“ od strane Hezbolaha i napade na izraelske gradove i građane. Izraelska vojska zatim je pozvala na evakuaciju gusto naseljenog područja.
Istodobno je izraelska kopnena ofenziva u Libanonu dodatno intenzivirana. Riječ je o najdubljoj vojnoj invaziji na libanonski teritorij u posljednjih 26 godina. To pokazuje koliko je situacija na terenu i dalje napeta unatoč najavama političkih dogovora.
Širi kontekst sukoba i iranski uvjeti
Novi val sukoba u Libanonu započeo je 2. ožujka, nakon napada Hezbolaha na Izrael. Taj je napad bio odmazda za izraelsko-američke udare na Iran. Time je Libanon dodatno uvučen u širi regionalni sukob u kojem ključnu ulogu imaju Teheran, Washington i Izrael.
Iranske vlasti ranije su jasno poručile da je svaki sporazum o okončanju rata na Bliskom istoku uvjetovan prekidom vatre u Libanonu. Za Iran je libanonsko bojište sastavni dio šireg sukoba. Prekid vatre u Libanonu tako postaje preduvjet za bilo kakvo šire političko rješenje.
Ovakav razvoj događaja stavlja dodatni teret na diplomatske napore koji se vode u Washingtonu i drugim svjetskim prijestolnicama. Dogovoreni „međusobni prekid napada“, ako bude proveden, mogao bi stvoriti ograničen prostor za smirivanje situacije. No trajnost i vjerodostojnost takvog aranžmana ovisit će o spremnosti svih strana da ga poštuju na terenu.
Izraelska vojska neće u Bejrut, slijedi potpuni prekid vatre










