Predsjednik Mosta Nikola Grmoja predstavio je u utorak, 9. lipnja 2026., u Zagrebu Deklaraciju o tehnoetici i antitotalitarizmu, dokument kojim stranka definira etički okvir za razvoj tehnologije i umjetne inteligencije koji se zalaže za zaštitu ljudskog dostojanstva u digitalnom prostoru.
Grmoja je istaknuo da Most time postaje prva hrvatska politička stranka koja sustavno i etički pristupa razvoju tehnologije. Napomenuo je da je deklaracija izrađena još u siječnju ove godine, no da su je odlučili predstaviti sada jer, kako je rekao, „najveći svjetski vjerski i moralni autoritet kroz encikliku progovara o tome”, misleći pri tome na encikliku pape Lava XIV. “Magnifica Humanitas”.
Dokument je, kako smo saznali, u Zagrebu, s nadnevkom 5. siječnja 2026., izradio Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam stranke Most, na čelu s predsjednikom Savjeta Lukom Golešom Babićem. U radu su sudjelovali i članovi Savjeta Luka Barišić te Petar Šarić, dok je u izradi dokumenta sudjelovao i dr. sc. Branimir Pervan, politički tajnik Mosta.
Sedam načela tehnoetičkog djelovanja
Deklaracija utvrđuje sedam temeljnih načela tehnoetičkog djelovanja: primat ljudskog dostojanstva, nepovredivost privatnosti, transparentnost tehnoloških sustava, očuvanje ljudske svijesti i etičke prosudbe, odbacivanje tehnokratske dominacije, personalistički pristup znanosti i tehnologiji te očuvanje slobode javnog govora.
Dokument se, kako je navedeno, ne odnosi na trivijalne i pomoćne automatizirane sustave, nego na one koji imaju značajan učinak na prava, slobode i dostojanstvo građana.
Među konkretnim zahtjevima ističe se uvođenje zakonskih odredbi koje ograničavaju masovni nadzor i profiliranje građana. Deklaracija traži i obveznu etičku reviziju takozvanih algoritama odlučivanja — računalnih sustava koji o ljudima donose važne odluke, primjerice o odobravanju kredita, pozivu na razgovor za posao ili dodjeli socijalne pomoći.
Takvi bi se sustavi, prije primjene, morali obvezno provjeriti kako bi neovisni stručnjaci utvrdili rade li pošteno, ne zakidaju li nekoga nepravedno i mogu li svoju odluku jasno objasniti.
Deklaracija usto zahtijeva zabranu dviju spornih primjena umjetne inteligencije. Prva je takozvano bihevioralno upravljanje, odnosno korištenje algoritama za suptilno usmjeravanje i oblikovanje ljudskog ponašanja, najčešće bez znanja samih korisnik. S takvim se algoritmima susrećemo kod sustava koji nas navode da provedemo što više vremena na nekoj digitalnoj platformi ili da donesemo odluku koju inače, bez usmjeravanja algoritama, ne bismo donijeli.
Druga je prediktivno sankcioniranje, to jest kažnjavanje ili ograničavanje ljudi na temelju računalnog predviđanja da bi mogli učiniti nešto loše, dakle prije nego što su uopće išta počinili.
Konkretno, prediktivno sankcioniranje znači da računalni sustav, na temelju mnoštva podataka o nekoj osobi (mjesto stanovanja, navike, financijsko stanje, poznanstva, ponašanje na internetu), izračuna vjerojatnost da će ona u budućnosti učiniti nešto nepoželjno ili nezakonito, a onda se prema toj osobi postupa kao da je već kriva.
Sankcija (pojačani nadzor, uskraćivanje neke usluge, policijska pozornost) primjenjuje se unaprijed, na temelju predviđanja, a ne na temelju nekog konkretnog prekršaja ili krivičnog djela.
Kineski primjer
Najpoznatiji primjeri su tzv. prediktivni policijski sustavi, koji nekoga označe kao „rizičnog” prije ikakva prekršaja, te sustavi koji unaprijed uskrate kredit ili uslugu jer je netko statistički svrstan u „sumnjivu” skupinu.
Problem je dvostruk: ruši se temeljno pravno načelo da je svatko nedužan dok mu se krivnja ne dokaže, a istodobno se nepravda učvršćuje jer takvi sustavi često „uče” iz pristranih podataka i pogađaju upravo već ranjive skupine.
Najjasniji primjer kažnjavanja prije počinjenog djela jest sustav masovnog nadzora u Kini, u pokrajini Xinjiang, usmjeren ponajprije na ujgursku muslimansku manjinu.
Iako taj sustav reagira i na već nastala odstupanja od propisanog ponašanja, on počiva na istoj logici sumnje unaprijed i sveobuhvatnog nadzora stanovništva. Tamošnja policijska platforma prikuplja golemu količinu osobnih podataka, od kretanja telefona i vozila do potrošnje struje, i povezuje ih s osobnom iskaznicom svakog stanovnika.
Kada sustav uoči odstupanje od „normalnog”, primjerice da se u jednom uređaju koristi SIM-kartica registrirana na drugu osobu, a ne na onu koja je registrirala uređaj, ili da se neka telefonska kartica ili telefonski uređaj aktivira izvan područja dopuštenog kretanja za njihova vlasnika, automatski se pokreće istraga protiv te osobe.
Takvo sankcioniranje moguće je jer u Kini i sam uređaj i SIM-kartica pri kupnji moraju biti registrirani uz osobnu iskaznicu i lice kupca, pa su i aparat i telefonski broj trajno vezani uz određenu osobu. Ljude se tako privodi i istražuje već zbog samog odstupanja od propisanog ponašanja, čime se obično ponašanje pretvara u povod za sumnju i kontrolu te se ruši temeljno načelo da je svatko nedužan dok mu se krivnja ne dokaže.
Digitalni identitet i zaštita gotovine
Deklaracija se protivi i uvođenju centraliziranih, jedinstvenih i obveznih sustava digitalnog identiteta te zahtijeva zaštitu gotovine i fizičkih osobnih dokumenata, kako bi građani uvijek imali pristup nedigitalnim sredstvima identifikacije i plaćanja.
Grmoja je slikovito opisao situaciju s dvadeset eura gotovine koju pojedinac može potrošiti kako i kad želi za razliku od digitalnih 20 eura koje sustav jednostavno može odbiti za potrošnju na stavke za koje on odredi da nisu raspoložive.
Politički tajnik Branimir Pervan upozorio je da tehnologija mora biti u službi čovjeka, a ne sama sebi svrha, te na opasnosti od prerane izloženosti djece sustavima umjetne inteligencije. Prema preliminarnim istraživanjima, ona kod djece može stvoriti takozvani kognitivni dug.
Radi se o postupnom slabljenju vlastitih misaonih sposobnosti, poput pamćenja, koncentracije i kritičkog promišljanja, do kojega dolazi kada se misaoni rad prerano i prečesto prepušta stroju. Mozak u razvoju, naime, jača kroz vlastiti napor, pa ako taj napor stalno preuzima umjetna inteligencija, sposobnost samostalnog mišljenja zakržlja, slično kao mišić koji se ne koristi.
Opasnosti tehnokratske paradigme i chat-control
Luka Goleš Babić upozorio je na opasnosti tehnokratske paradigme — načina razmišljanja u kojemu se vjeruje da se svi problemi, pa i oni ljudski i društveni, mogu rješavati isključivo tehničkim sredstvima, mjerenjem i podacima, pri čemu mjerilo svake odluke postaje učinkovitost, a ne dobrobit i dostojanstvo čovjeka.
Pojam je u crkveni i filozofski rječnik uveo papa Franjo u enciklici Laudato si’, upozoravajući da takav pristup tehničku moć stavlja iznad čovjeka te ljude i svijet promatra kao puki materijal kojim treba ovladati.
U tom je duhu Goleš Babić postavio i pitanje jesmo li sposobni „ostaviti ChatGPT i slične sustave velikih jezičnih modela i sami pisati svoje tekstove”.
Goleš se dotaknuo i prijedloga takozvane „chat-control” regulative EU-a. Riječ je o predloženim europskim pravilima koja bi od pružatelja komunikacijskih usluga, poput WhatsAppa, Signala ili e-pošte, zahtijevala da automatski pregledavaju sadržaj privatnih poruka svih korisnika u potrazi za nezakonitim materijalom. Neupitno je da bi takvo masovno skeniranje svih korisnika ozbiljno narušilo privatnost i tajnost komunikacije.
Dragocjen poticaj na promišljanje
Bez obzira na to kojem svjetonazoru pripadali i kakve političke preferencije imali odnosno kakve emocije gajili prema stranci koja ju potpisuje, Deklaracija o tehnoetici i antitotalitarizmu zaslužuje pozornost kao rijedak pokušaj da se u hrvatski politički prostor uvede ozbiljna i filozofski utemeljena rasprava o granicama tehnološke moći.
Pozivajući se na mislioce poput Hansa Jonasa, Jacquesa Ellula, Marshalla McLuhana i Neila Postmana, dokument polazi od uvjerenja da tehnologija nikada nije neutralno sredstvo, nego oblik kulture koji preoblikuje način na koji čovjek doživljava svijet i druge ljude.
Inzistiranje na tome da čovjek nije svediv na mjerljive podatke i prediktivne obrasce ponašanja predstavlja značajan odmak od rasprave koja se u današnje vrijeme najčešće svodi na pitanja učinkovitosti i gospodarske koristi.
Vrijednosne pozicije kršćanskog svjetonazora
Posebnu težinu ovom dokumentu daje vremenska podudarnost s naukom Crkve. Papa Lav XIV. objavio je 15. svibnja 2026. encikliku Magnifica Humanitas, posvećenu „zaštiti ljudske osobe u vremenu umjetne inteligencije”.
U enciklici papa naglašava da tehnologija „nikada nije neutralna, jer poprima osobine onih koji je osmišljavaju, financiraju, reguliraju i koriste”. Pri tom temeljni izbor opisuje kao izbor između gradnje „nove babilonske kule” i obnove Jeruzalema, odnosno između moći koja teži vladanju i naroda koji zajednički, u Božjoj prisutnosti, gradi zidove bratskoga suživota.
Lav XIV. upozorava i na „tehnokratsku paradigmu” te na opasnost da se sva stvarnost, uključujući „otajstvo osobe”, svede na podatke i performanse.
Upravo se tu Mostova deklaracija i papinska enciklika susreću: obje odbacuju redukciju čovjeka na resurs digitalnoga sustava, obje upozoravaju na transhumanizam i tehnokratsku dominaciju, i obje pozivaju na to da tehnološki razvoj ostane podređen čovjeku, njegovu dostojanstvu i moralnoj odgovornosti.
Ostaje, dakako, otvoreno pitanje kako ta načela pretočiti u provedive zakone, osobito iz konteksta oporbene stranke, što je pozicija u kojoj se Most trenutno nalazi. Prije parlamentarnih izbora to je praktički nemoguće.
Hoće li ova, za sada, samo vrijednosna izjava dobiti i konkretan zakonodavni nastavak ovisit će prije svega o tome koliko će ovu i druge Mostove politike prepoznati hrvatski birači kao važne i vrijedne njihova povjerenja. No već i sam poticaj da se o ovim pitanjima progovori ozbiljno, na tragu tradicije i nauka Crkve, vrijedan je doprinos hrvatskoj javnoj raspravi.
Budu li Mostovci jednako hrabro zauzimali i druge vrijednosne pozicije kršćanskog svjetonazora, koji u Hrvatskoj sudeći po događajima od Hipodroma do Antunovskog hoda doživljava svoj procvat, i zakonodavni epilog ove deklaracije postaje moguća opcija.
Više o ovim temama:
Magnifica humanitas: Prva enciklika pape Lava XIV. prepuna apela svjetskim vođama
Nikola Grmoja novi je predsjednik Mosta
Od stvaranja (iz ničega)… preko nacističkog übermenschizma do globalnog transnacizma…
Podržavaš neovisno novinarstvo? Ako cijeniš naš rad i držiš da su ovaj i drugi naši tekstovi korisni za tebe i hrvatsko društvo u cjelini, klikni na poveznicu u nastavku, informiraj se o planovima našeg portala i doprinesi i ti našem djelovanju;
