Izrael i Libanon potpisali su u petak u Washingtonu okvirni sporazum o okončanju borbi s Hezbolahom. Sporazum je sklopljen uz posredovanje SAD-a, nakon višednevnih razgovora. Detalje dogovora dužnosnici za sada nisu objavili.
Okvirni sporazum potpisan u Washingtonu
Libanonska veleposlanica Nada Moawad i njezin izraelski kolega Yechiel Leiter potpisali su trilateralni dokument sa SAD-om. Ceremonija je održana u State Departmentu u Washingtonu. Potpisivanju je prethodilo nekoliko dana intenzivnih razgovora.
Americki državni tajnik Marco Rubio govorio je uoči potpisivanja. “Zadovoljni smo da možemo objaviti okvirni sporazum” između Libanona i Izraela, rekao je. Dodao je da je riječ o sporazumu sklopljenom “uz posredništvo i potporu SAD-a”.

Rubio je sporazum opisao i kao “okvir za trajni mir i sigurnost”. Dužnosnici, međutim, nisu iznijeli konkretne detalje dokumenta. Ostalo je nejasno koje će sve mjere sporazum u praksi obuhvatiti.
Diplomati takve dokumente često nazivaju “okvirnim sporazumima” jer postavljaju opća načela. Detaljnija pravila i mehanizmi provedbe obično se dogovaraju u narednim fazama pregovora. Stoga je i ovaj sporazum, prema riječima sugovornika upućenih u razgovore, tek prvi korak.
Veleposlanica Moawad iznijela je libanonsko viđenje sporazuma. Rekla je da je riječ o prvom korak na putu prema obnovi libanonskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Cilj je, dodala je, osigurati trajan i konačan prekid neprijateljstava.
Sporazum bi, prema njezinim riječima, trebao omogućiti narodu da se vrati u svoju zemlju. Svi Libanonci bi tako mogli živjeti u miru, sigurnosti i prosperitetu. Time je objasnila zašto Libanon ovaj korak smatra ključnim.
Razgovori u Washingtonu obuhvatili su i pitanje teritorija u južnom Libanonu. Raspravljalo se o prijedlogu da izraelske snage dio okupiranog teritorija predaju libanonskoj vojsci. Dužnosnik State Departmenta rekao je u četvrtak Reutersu da je Izrael na to pristao. Izraelski i libanonski dužnosnici tu su tvrdnju, međutim, demantirali. Razlike u tumačenju razgovora pokazuju da osjetljiva pitanja ostaju otvorena i nakon potpisivanja.
Mjeseci sukoba i nova naredba o evakuaciji
Sukob između Izraela i Hezbolaha izbio je 2. ožujka. Tog dana skupina je otvorila vatru na Izrael. To se dogodilo nekoliko dana nakon što su SAD i Izrael napali Iran.
Hezbolah je libanonski šijitski pokret koji djeluje i kao politička stranka i kao naoružana milicija. Pokret podržava Iran, koji ga financijski i vojno opskrbljuje. Hezbolah već desetljećima ima snažan utjecaj na zbivanja u Libanonu, posebno na jugu zemlje.
Napadi Hezbolaha potom su izazvali izraelske zračne i kopnene operacije. U njima je u Libanonu ubijeno više od 4000 ljudi. Raseljeno je, prema dosadašnjim podacima, više od milijun stanovnika.

Broj poginulih na izraelskoj strani u ovom krugu sukoba s Hezbolahom je manji. On uključuje najmanje 32 vojnika. Život je izgubilo i četvero izraelskih civila.
Hezbolah ne objavljuje brojke o vlastitim poginulima u ratu. Reuters je 4. svibnja, pozivajući se na svoje izvore, izvijestio da je u ratu ubijeno nekoliko tisuća njegovih boraca. Te procjene nije moguće neovisno provjeriti.
Dok se sporazum potpisivao u Washingtonu, situacija na terenu i dalje je napeta. Izraelske snage bacale su u petak letke na Mansuri, grad na jugu Libanona. Stanovnicima je naređeno da grad napuste.
O letcima su izvijestili libanonski državni mediji. Riječ je o prvoj takvoj naredbi izdanoj otkako je na snagu stupilo primirje između Izraela i Hezbolaha. Time je upitnost trajnosti primirja dodatno došla u prvi plan.
Visoki libanonski vojni dužnosnik dao je dodatno objašnjenje za list. Rekao je da je Izrael nedavno na grad Mansuri proširio zonu koju njegove trupe okupiraju u južnom Libanonu. Ta informacija dolazi upravo u trenutku potpisivanja okvirnog sporazuma u Washingtonu. Razvoj situacije na terenu tako stoji u izravnoj suprotnosti s diplomatskim porukama o miru iz američke prijestolnice.










