Ilegalno odlaganje toksičnog otpada u Gospiću u četvrtak je bila tema i u Europskom parlamentu u kojoj su hrvatski zastupnici EPP-a govorili da je riječ o širem europskom problemu kojem se treba pristupiti “bez histerije”, a ostali im odgovarali da se ne može zaobići odgovornost hrvatskih vlasti u tom slučaju.
Rasprava o ilegalno odloženom otpadu u Gospiću održala se kao zadnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, u dvorani pred samo tucet zastupnika.
Inicijator rasprave Gordan Bosanac ranije je optužio Europsku pučku stranku, kojoj pripada HDZ, da je intervenirala kako bi se iz naziva rasprave ukinuo spomen Hrvatske i PFAS spojeva, “vječnih kemikalija”.
Zastupnici su tako raspravljali na temu „Zaštite zdravlja ljudi od otrovnih tvari”, a povjerenik Europske komisije za zdravstvo i dobrobit životinja Oliver Varhelyi, smatran ‘Orbanovim lojalistom u Bruxellesu’, svoje je obraćanje započeo govorom o duhanu i e-cigaretama, spominjući kasnije i kontrolu kakvoće zraka i industrijskih emisija, no ne i slučaj Gospića.
Slučaj u tom gradu od hrvatskih zastupnika prvi je komentirao Karlo Ressler iz EPP-a koji je rekao da „ozbiljna politika riješava taj problem”, a ne širi paniku i strah.
Nezakonito gospodarenje otpadom za Resslera predstavlja zajednički europski izazov „baš svake” članice EU-a jer je riječ o kriminalu prekograničnog karaktera.
Ressler je naglasio da taj slučaj „nije prilika za ideološko nadmetanje, nego test snage naše pravne države”.
Odmah mu je odgovorila zastupnica socijalista i demokrata (S&D) Romana Jerković, kazavši da „postavljati pitanja nije širenje panike već zaštita građana”.
Ona je rekla da „ekološka katastrofa” poput one u Gospiću „ne nastaje preko noći, nego kad vlast godinama zatvara oči” te pogoduje interesima „dobro povezanih pojedinaca umjesto da štiti građane”.
Jerković je ocijenila da „neki sad pokušavaju prebaciti krivnju isključivo na međunarodni kriminal i prekogranični promet otpada”, što je postojeć problem, ali ne odgovara na pitanje zašto država i institucije nisu provodile postojeća pravila.
Zastupnica je upitala kako je moguće da su tisuće kamiona s ilegalnim otpadom uspjele prijeći granicu te da „nekoliko desetaka inspekcijskih nadzora” nije utvrdilo ništa sporno na odlagalištu.
Slovenska liberalna zastupnica Irena Joveva osvrnula se na naziv rasprave, kazavši da je „šteta” što se 37 tisuća tona ilegalnog otpada nije moglo tako lako pročistiti kao njezin prvotno predložen naziv.
Joveva je govorila kako je otpad dolazio iz Italije, Njemačke, pa i njezine Slovenije – 15 tisuća tona, no da slovenski inspektorat tvrdi da za to nisu izdane nikakve dozvole.
„Otpad očito lakše prelazi granice nego politička odgovornost”, rekla je Joveva, kritizirajući hrvatske vlasti da govori o „panici i histeriziranju” iako su lokalni stanovnici godinama upozoravali na otpad.
Bosanac je u svojem obraćanju rekao da su u Hrvatskoj ukinute obaveze najave uvoza otpada i očevidnici, pa upitao Varhelyjija kako je moguće da se na nacionalnoj razini deregulira takav nadzor iako je to u suprotnosti s europskim uredbama.
Naglasio je da EU mora imati jasna pravila – država koja nema kapacitete za oporabu otpada ne smije ga uvoziti. Zastupnik zelenih rekao je da „nacionalna vlada” ne može riješiti taj „ekocid”, pa pozvao Komisiju da prati ovaj slučaj.
„Gospić i Hrvatska neće biti smetlište Europske unije”, zaključio je.
HDZ-ovi eurozastupnici: Nezakonito gospodarenje otpadom je zajednički europski problem
Zastupnik pučana Tomislav Sokol rekao je da je nezakonito gospodarenje otpadom europski problem kojem se treba pristupiti s europske razine. Predložio je povezivanje carine, policije, okolišnih i financijskih tijela unutar Europola, mogućnost korištenja europskog mehanizma za civilnu zaštitu u sanaciji te povezivanje europskih digitalnih sustava s nacionalnim podacima.
Na njegov govor reagirala je Jerković kazavši da su njegovi prijedlozi zakašnjeli te ne mogu osloboditi državu od njezine odgovornosti.
Sokol je rekao da „postoje rupe na europskoj razini koje se trebaju riješiti” jer postoje i mnogi drugi slučajevi.
„Moramo razmišljati o budućnosti, a ne samo pokušavati poentirati na ovome”, rekao je.
Španjolska socijalistica Laura Ballarin Cereza napomenula je da su građani o razmjerima slučaja saznali ne zato što je “sustav funkcionirao nego zato što je zakazao”.
“Neka slučaj Gospića posluži kao podsjetnik da građani imaju pravo znati tko je dopustio da se to dogodi, tko to nije spriječio i tko će za to snositi odgovornost”, rekla je španjolska zastupnica.
HDZ-ove eurozastupnice Nikolina Brnjac i Sunčana Glavak u raspravi su ustrajale na stajalištu HDZ/EPP delegacije da je nezakonito gospodarenje otpadom širi europski problem i pitanje obračuna s kriminalom a da se slučaj Gospića želi politički iskoristiti prozivanjem hrvatske vlade.
Brnjac je istaknula da opasni otpad ileagalno prolazi kroz više država te navela primjer Španjolske u koju je iz Italije uvezeno 35.000 tona takvog otpada.
Također je ponovila kako hrvatska vlada “poduzima sve potrebne korake” od sanacije do pokretanja istrage. Pozvala je na stroži prekogranični nadzor, sljedivost otpada i zajedničku borba protiv organiziranog kriminala te dodala da “politička prepucavanja nikoga ne zanimaju”.
Slovenski zastupnik Zelenih Vladimir Prebilič je u pitanju HDZ-ovoj eurzastupnici napomenuo da Hrvatska otpad uvozi iako nema dovoljno kapaciteta za upravljanje njime što otvara vrata slučajevima poput Gospića na što je Brnjac odgovorila kako Hrvatska više otpada izvozi nego uvozi.
SDP-ova Romana Jerković je u reakciji na izlaganje HDZ-ove eurozastupnice ukazala na odgovornost države s obzirom da nije spriječila kriminal te da je u slučaju Gospića prekršen niz direktiva, pa i temeljni akti Unije.
Sunčana Glavak je u svom obraćanju ustvrdila da na ovoj temi “neki žele dobrano politički profitirati” i ponovila kako hrvatska vlada problem rješava.
Upozorila je da se “lažnim narativima” dijela političara nanosi šteta poljoprivrednicima, stočarima, OPG-ovima i proizvođačima u Lici te dodala da su njihovi proizvodi sigurni za potrošače. Također je istaknula da ovaj slučaj ima i “europsku dimenziju” te, kao i njezine kolege iz HDZ-ove delegacije, zatražila od Komisije snažniji sustav sljedivosti i bolju razmjenu podataka između članica.
O slučaju Gospić je u ponedjeljak u raspravi o aktualnim političkim temama govorio i SDP-ov eurozastupnik Marko Vešligaj ocijenivši da su sustav upozoravanja koji je zakazao u Omišu i nezakonito odlaganje otpada u Gospiću “europski skandali” koji vode gubitku “povjerenja u institucije, pa i samu u Europsku uniju”.
Rusija na trodnevnim izborima: Vladajuća stranka cilja na dvotrećinsku većinu u parlamentu
