Sjedinjene Države razmatraju smanjenje vojne prisutnosti u Europi, što bi moglo promijeniti ravnotežu snaga unutar NATO saveza.
Smanjenje američkih vojnih kapaciteta u Europi
Sjedinjene Države planiraju smanjiti broj zrakoplova i ratnih brodova za NATO operacije u Europi. Vijest je objavio New York Times, pozivajući se na europske dužnosnike. Riječ je o potezu koji bi mogao imati šire sigurnosne posljedice. Odluka bi, prema dostupnim informacijama, mogla ograničiti operativne sposobnosti Saveza.
Plan uključuje konkretno smanjenje zračnih snaga. Broj borbenih zrakoplova F-16 i F-15E trebao bi pasti sa 150 na oko 100. Smanjuje se i broj pomorskih izviđačkih zrakoplova. Njihov broj bi s 26 trebao pasti na 15. Posebno se ističe povlačenje svih osam zrakoplova za nadopunu goriva u zraku.

Promjene se odnose i na pomorske kapacitete. Predviđeno je premještanje podmornice za lansiranje projektila. U planu je i povlačenje nosača zrakoplova. Uz to bi bili premješteni i dodatni ratni brodovi. Dio zrakoplova iz sastava nosača također bi bio preraspoređen.
Postoji mogućnost i smanjenja strateških bombarderskih snaga. Jedna od dvije raspoređene skupine mogla bi biti povučena. Takve promjene mogle bi utjecati na sposobnost brzog odgovora. Posebno se to odnosi na složene vojne operacije na većim udaljenostima.
Utjecaj na NATO i političke poruke
Ovaj potez mogao bi imati izravan utjecaj na NATO operacije. Smanjenje resursa moglo bi otežati provođenje izviđačkih misija. Također bi moglo ograničiti sposobnost izvođenja preciznih udara. Time se otvara pitanje buduće vojne strategije Saveza.
Za sada nema službene potvrde ovih navoda. Reuters ističe da informacije nisu neovisno potvrđene. NATO i američko Ministarstvo obrane nisu se oglasili. Izostanak komentara dodatno pojačava neizvjesnost oko plana.

Američko Istočno zapovjedništvo ranije je najavilo prilagodbe. Nisu, međutim, objavljeni konkretni detalji. Takve izjave sugeriraju promjenu pristupa unutar Saveza. Ona bi mogla biti dio šire strategije.
Politički kontekst dodatno objašnjava ovaj potez. Američka administracija već dulje kritizira europske saveznike. Smatra da premalo ulažu u obranu. Od njih se traži povećanje izdvajanja na 3,5 posto BDP-a. Cilj je smanjiti ovisnost o američkoj vojnoj zaštiti.
Ovakav razvoj mogao bi potaknuti Europu na veća ulaganja. Istodobno otvara pitanje dugoročne sigurnosti kontinenta. NATO se nalazi pred izazovom prilagodbe novim okolnostima. Odluke koje slijede mogle bi imati trajne posljedice.










