Sankcije UN-a protiv Irana bit će formalno ponovno uvedene u subotu navečer nakon neuspjeha pregovora između Europljana, koji traže jamstva o iranskom nuklearnom programu, i Teherana, koji osuđuje odluku kao nezakonitu i povlači svoje veleposlanike.
Njemačka, Francuska i Velika Britanija, tri države poznate pod skupnim nazivom E3, prošli su mjesec aktivirale mehanizam povratka sankcija, optužujući Iran za ozbiljna kršenja sveobuhvatnog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine (JCPOA).
E3 sustavno upozorava da Iran obogaćuje uranij na razine daleko više od onih potrebnih u civilne svrhe. Iran trenutačno posjeduje oko 450 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto i bliži se obogaćivanju na razinu od 90 posto što bi omogućilo proizvodnju osam do 10 atomskih bombi, tvrde europski stručnjaci.
Nakon zelenog svjetla Vijeća sigurnosti UN-a i neuspjeha Rusije i Kine u petak da odgode rok, stroge sankcije, od embarga na oružje do ekonomskih mjera, bit će ponovno uvedene u noći sa subote na nedjelju, osim ako u zadnji čas ne dođe do neočekivanih preokreta.
U znak prosvjeda, Iran je u subotu, “nakon neodgovornog poteza tri europske zemlje”, pozvao svoje veleposlanike iz Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva na konzultacije, izvijestila je državna televizija.
“Eskalacija s iranskim nuklearnim programom, detaljno opisana u više od 60 izvješća IAEA-e (Međunarodne agencije za atomsku energiju) u posljednjih šest godina, prijetnja je miru i sigurnosti”, rekla je u petak britanska veleposlanica pri UN-u Barbara Woodward, ne isključujući mogućnost da bi “u budućnosti” sankcije mogle biti ponovno ukinute.
Na margini zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku cijeli su tjedan održavani sastanci na najvišoj razini kako bi se pronašlo diplomatsko rješenje.
No, europska trojka je zaključila da Teheran nije poduzeo nikakve “konkretne korake”.
E3 je postavio tri uvjeta: nastavak pregovora sa Sjedinjenim Državama, pristup inspektora IAEA-e osjetljivim nuklearnim lokacijama Natanz, Fordo i Isfahan, koje su u lipnju bombardirali Izrael i Sjedinjene Države te proces nadgledanja zaliha obogaćenog uranija.
Nakon što je Iran u lipnju prekinuo odnose s agencijom UN-a nakon napada, početkom rujna je ipak pristao na novi okvir za suradnju s IAEA-om, nakon čega su inspekcije nekih nuklearnih postrojenja nastavljene, ali ne svih.
Šef iranske diplomacije Abas Aragči je optužio Europljane i Amerikance da ne djeluju u “dobroj volji”, poručivši da njegova zemlja “nikada neće popustiti pod pritiscima”. No iranski ministar je ipak ostavio otvorena vrata za pregovore.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je sa svoje strane izjavio da njegova zemlja neće napustiti Sporazum o neširenju nuklearnog oružja (NPT) čak i ako sankcije UN-a ponovo stupe na snagu.
Iran, Rusija i Kina smatraju vraćanje sankcija nezakonitim činom. Nacrt rezolucije koji su predložile Kina i Rusija s ciljem da Iran bude pošteđen kaznenih mjera odbijen je u petak u New Yorku. Devet od 15 članica Vijeća glasalo je ‘protiv’, dvije su bile suzdržane, a četiri, uključujući Kinu i Rusiju, glasalo je ‘za’.
Promatrači se boje da će neke zemlje, posebno Rusija, odlučiti ignorirati odluku Vijeća sigurnosti UN-a o ponovnom uvođenju sankcija. To je mogućnost koju je zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanskij u petak, čini se, nagovijestio.
“Nema automatskog povratka sankcija i neće ga biti. Svaki pokušaj oživljavanja protuiranskih rezolucija Vijeća sigurnosti koje su bile na snazi prije 2015. je ništavan”, ljutito je reagirao Poljanskij nakon što je glasovanje propalo.
Iran tvrdi da ne želi proizvesti nuklearno oružje te da obogaćuje uranij u civilne svrhe.
Britanija, Francuska i Njemačka upozorile su krajem kolovoza da će aktivirati mehanizam u UN-u koji bi mogao ponovo uvesti globalne sankcije, osim ako Teheran ne ostvari opipljiv napredak u nuklearnim pregovorima sa SAD-om. Iranu se tim mehanizmom često prijetilo, ali nikada nije iskorišten.
Takozvani “snapback” mehanizam (automatsko vraćanje sankcija) je poseban proces stvoren uz međunarodni nuklearni sporazum iz 2015. godine, formalno odobren Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2231.
Tekst dokumenta iz 2015. istječe u listopadu.
Njegova svrha je osigurati da, ako Iran ozbiljno prekrši sporazum, međunarodna zajednica može brzo vratiti cijeli set sankcija UN-a koje su postojale prije sporazuma, bez zaglavljivanja u vetima velikih sila ili beskrajnim pregovorima.
Ako “snapback” proces vraćanja sankcija bude uspješan, UN će obnoviti šest rezolucija Vijeća sigurnosti vezanih za Iran, usvojenih između 2006. i 2010. godine.
One uključuju široka ograničenja poput embarga UN-a na konvencionalno oružje, mjere koje ograničavaju aktivnosti vezane za balističke projektile sposobne za isporuku nuklearnog oružja, te niz zamrzavanja imovine, zabrana putovanja i drugih pravila vezanih za širenje nuklearnog oružja.
Iran se sastao s tri vodeće europske sile u Ženevi nakon što su zaprijetili sankcijama
Iran traži naknadu štete od SAD-a zbog bombardiranja nuklearnog postrojenja
