Danas obilježavamo poseban blagdan posvećen Blaženoj Djevici Mariji od krunice, poznat i kao blagdan Kraljice svete Krunice ili Gospe od Ružarija.
Ovaj je dan uspomena na veliko čudo: znamenitu pomorsku bitku u kojoj je kršćanska vojska pobijedila brojčano nadmoćnu osmansku flotu.Sedmog listopada 1571. odigrala se “Bitka kod Lepanta” jedna od najznačajnijih pomorskih bitaka u povijesti.
Bio je to odlučujući sukob između kršćanske koalicije poznate kao Sveta liga i Osmanskog Carstva, koje je u to vrijeme bilo na vrhuncu svoje moći i prijetilo daljnjim prodorom u Europu.
Bitka se odvila u Korintskom zaljevu u zapadnoj Grčkoj i bila je posljednja velika pomorska bitka u kojoj su se koristili brodovi na vesla.
Svetu ligu sačinjavali su Papinska država, Španjolska, Mletačka Republika, Napulj, Sicilija, Genova, Veliko Vojvodstvo Toskana, Savoja, Parma, Urbino i Malteški vitezovi. U to vrijeme moćne monarhije Francuska, Portugal i Habsburška monarhija ostale su izvan sukoba zbog njihovog rivalstva sa Španjolskom odnosno zbog suradnje s Osmanlijama.
Papa Pio V, svjestan opasnosti koja je prijetila kršćanskoj Europi, 1569. godine pozvao je sve katolike Europe na molitvu krunice za uspješnu pomorsku obranu koja se pripremala. Ovaj poziv na molitvu krunice bio je upućen cijelom kršćanskom svijetu. Papa je 1569. godine bulom “Consueverunt Romani Pontifices” dao konačni oblik krunici koju i danas molimo.
Dok se kršćanska vojska pripremala za sukob s osmanskom flotom po cijeloj Europi katolički vjernici udružili su se u molitvi zazivajući pomoć Blažene Djevice Marije.
Procjenjuje se da je više milijuna ljudi odgovorilo na papin poziv i molilo krunicu.
Odnos snaga u samoj bitci bio je takav da se 28 tisuća vojnika i 40 tisuća mornara Svete lige sukobilo sa 31 tisućom Osmanlijskih vojnika i 50 tisuća mornara, a jedna i druga flota brojile su nešto više od 200 brodova.
Bitka koja je bila jedna od najkrvavijih u povijesti trajala je punih pet sati i završila je pobjedom Svete lige. Zanimljivo je napomenuti da je tijekom bitke vjetar promijenio smjer i neposredno prije samog sudara dviju flota počeo puhati u prsa Osmanlijama. Ova promjena otežala je turskim brodovima manevriranje i omogućila kršćanskim brodovima bolju kontrolu tijeka bitke.
Osmanske su snage imale 25.000 poginulih vojnika, 50 potopljenih brodova, zaplijenjeno im je skoro 200 galija, zarobljeno 8.000 vojnika, a u bitci je oslobođeno i 15.000 kršćanskih robova galijota.
Sveta liga je izgubila otprilike 7 i pol tisuća vojnika i petnaestak galija.

Svoj doprinos ovoj velikoj pobjedi dali su i Hrvati. Njih oko 10 tisuća sudjelovalo je u bitci, a hrvatski su gradovi poslali i 8 brodova.
Ovom velikom pobjedom kršćanske flote razbijen je mit o nepobjedivosti osmanskih pomorskih snaga, a možemo slobodno reći i kako ona označava kraj turske nadmoći u Sredozemlju i značajan korak u zaustavljanju širenja Islama na europskom tlu.
Pobjeda kod Lepanta izvojevana je po zagovoru Blažene Djevice Marije preko molitve krunice. Mletački senat dao je naslikati sliku koja komemorira bitku s riječima: “Non virtus, non arma, non duces, sed Maria Rosarii, victors nos fecit” (Nije hrabrost, nije oružje, nisu vođe, već Marija od Krunice učinila nas pobjednicima).
U znak zahvalnosti Gospi za ovu pobjedu kršćanske vojske nad Turcima, Crkva 7. listopada slavi Blagdan Gospe od Krunice ili Kraljice svete Krunice.











