HVALJEN ISUS I MARIJA! MILOST VAM I MIR OD GOSPODINA NAŠEGA ISUSA KRISTA – GOSPODINA I GOSPODARA, KRALJA SVEGA STVORENOGA! MIR VAM I DOBRO!
Blagoslovljen i radostan početak novoga radnog tjedna. Za nas je – kao što smo jučer rekli – početak tjedna u prvi dan – kad je Gospodin uskrsnuo – i vjernici koji su došli iz židovstva i povjerovali u Krista, načinili su religijski ali i kulturološki iskorak – prelazeći sa slavljenja subote na nedjelju Gospodnji dan, i tim danom započinje i novo stvorenje.
Novo je nastalo sve u Gospodinovu uskrsnuću koje bijaše neponovljiv dokaz njegova božanstva. Jer je s jedne strane neshvatljivo da je Isus – koji nije učinio nikakva grijeha, koji se nije ni o koga ogriješio, koji nije trske slomio, stijenja ugasio – da je taj Isus bez grijeha onako sramotno raspet kao najgori zločinac. I nije mogao ostati u grobu, uskrsnuo je.
Tomu su svjedoci svi koji su u njegovo ime kršteni, koji iz dana u dan, iz tjedna u tjedan nedjeljom pohađaju svete Mise, slušaju njegovu riječ i slijede ga u životu – i smrti. Imamo dovoljno razloga zahvaljivati Gospodinu za sve što je za nas učinio i na nama je – opredijeliti se cijelim svojim bićem za Gospodina Isusa.
Foto: Javier SORIANO / AFP
Danas je 20. srpnja, vani je već vruće. Jučer bijaše ovdje vrlo frekventan dan, mnogo hodočasnika, i naših, ali i iz cijeloga svijeta. I mnogo ispovijedi. U subotu je svetkovina svetoga Jakova zaštitnika, pa mnogi obavljaju devetnicu tomu svetcu – zaštitniku hodočasnika.
Danas se sjećamo svetoga Ilije proroka koji je zaštitnik ove crkvene pokrajine u BiH. Mnoge ga župe slave kao svoga zaštitnika, a napose Hrvatska karmelska provincija koja ima njegov veliki samostan na obalama Buškoga jezera, u blizini Tomislavgrada, što je postalo u međuvremenu i duhovno središte.
O Iliji smo govorili minulih dana kad smo se spominjali Gospe Karmelske – jer Marija je nazvana “Flos Carmeli” – Cvijet Karmela.
Sveti Ilija – zaštitnik i biblijski prorok
Rodio se Ilija oko 912. pr. Kr. u Tišbi, današnjem el-Istibu, 5 km sjeverno od Ajluna u Jordan Uznesen u ognjenim kolima nakon 850. pr. Kr. istočno od Jerihona, preko Jordana u Palestini. Ilija je bio najveći prorok u sjevernom kraljevstvu Izraela.
Njegova je misija bila isključivo štovanje Gospodina Jahve. Izvještaji o njemu nalaze se u knjigama 1. Kraljevima 17-19 i 21, kao i 2. Kraljevima 1-2. Živio je u vrijeme intenzivnog sukoba između drevnog Baalova kulta te vjere u Jahvu, Boga Izraela. Nakon proročanstva o suši, Iliju su progonili kralj Ahab i njegova poganska žena Jezabela. Bio je prisiljen bježati i čudesno se hranio u pustinji (1. Kraljevima 17).
Tijekom velikog okršaja na gori Karmel, kad je porazio Baalove svećenike, dao je pogubiti 450 Baalovih proroka, nakon čega je konačno pala dugo očekivana kiša; Ilija je tako pokazao moć Gospodina Boga Izraelova i ojačao ugroženu vjeru naroda (1. Kraljevima 18). Ipak, morao je ponovno bježati od poganske kraljice i putovao je na goru Horeb na Sinaju, gdje mu se Jahve ukazao i imenovao Elizeja za njegovog nasljednika (1. Kraljevima 19).
Ilija je također optužio kralja Ahaba da je iz pohlepe ubio Nabota, vlasnika vinograda (1. Kraljevima 21). Nakon što je također ukorio Ahabova nasljednika i Ahazjino otpadništvo i potvrdio njegovu riječ snažnim svjedočanstvima (2. Kraljevima 1), Ilija je uznesen na nebo u ognjenim kolima (2. Kraljevima 2).
Ilija se često uspoređuje s Mojsijem; bio je jedna od najpopularnijih figura Starog zavjeta. Njegov povratak se s nestrpljenjem očekuje u židovstvu; označava zoru mesijanskog doba (Malahija 3,23-24). Ilija se smatra nevidljivim sudionikom u obredima Pashe i obrezivanja.
Ovo očekivanje igra ponavljajuću ulogu, posebno u Novom zavjetu: Isusa pitaju je li on Ilija (Matej 16,14). Ivan Krstitelj često se uspoređuje s Ilijom (Luka 1,17). Vrijedi osvrnuti se malo na strukturu i ulogu proroka.
Prorok – Božji glasnik i tražitelj
Nekoliko riječi o konceptu, ulozi, strukturi proroka općenito. Tko je prorok? Netko tko traži – netko tko je tražen. Netko tko sluša – i tko je slušan. Netko tko vidi ljude onakvima kakvi jesu i kakvi bi trebali i morali biti pred svojim Bogom i među ljudima.
Netko tko zrcali svoje vrijeme, a ipak živi izvan vremena. Prorok je uvijek budan, uvijek oprezan; nikada nije ravnodušan, a najmanje prema nepravdi, bila ona ljudska ili božanska, kad god ili gdje god se na nju naiđe. Božji glasnik čovjeku, on postaje čovjekov glasnik Bogu.
Nemiran, uznemiren, on vječno čeka znak, poziv. U snu čuje glasove i slijedi vizije; njegovi snovi ne pripadaju njemu. Često progonjen, uvijek u tjeskobi, on je sam – čak i kada se obraća mnoštvu, kada razgovara s Bogom ili samim sobom, kada opisuje budućnost ili evocira prošlost.
Ilija: prisutan je mladima i starima podjednako. U trenucima samoće, pojavljuje se kako bi dao krila našoj klonulosti. U trenucima radosti, tu je da ih podijeli s nama. Ilija: nemoguća, ali nužna nada, stvarnost fantazije. Ilija: pjesnikov san, filozofski izazov glede Boga. Ilija i njegova čuda. Ilija i njegove bitke. Ilija i njegove pobjede, koje su i naše pobjede. Ilija, naš zagovornik.
Prozivao je Boga i Bog mu bio zahvalan – spalivši žrtvu. Ljudi koje je branio zapravo su mu se rugali. Bog mu je zahvalan, ljudi nikada. Stoga prorok ima tragičnu dimenziju: postigavši najviši stupanj samoostvarenja, on se predaje Bogu.
Što više postoji, to više pripada Bogu, koji govori njegovim glasom i koristi ga kao vezu, most, instrument. Prorok je istovremeno i provokator i pojednostavljivač. Što će drugi misliti ili naučiti, prorok već zna; on je prvi koji zna. On je Božja rezonantna ploča, zrcalna ploča.
Ilija i Homer – vječni stranac u svojoj zemlji
Propovijedao je, činio čuda, dobivao mnoge bitke i zasigurno mnoge rasprave, a ipak, za razliku od većine proroka, živio je i živio i trajno živi… Ali kada se tekst pomno prouči, suočit ćemo se s uznemirujućim elementima.
Čovjek nikada nije bio sretan, čak ni u svom trijumfu. Nadalje, čini se da nije imao prošlost, korijene. Njegov je život bio dramatičan prijelaz iz vječnosti u vječnost; došao je iz legende i vratio se u legendu.
Povijesno gledano, Ilija je Homerov suvremenik. Što mi znamo o pjesniku Homeru? Gotovo ništa. Osim njegova dva spjeva – Ilijada i Odiseja. Dok kod Ilije imamo sve na dlanu, iz mjeseca u mjesec.
U biblijskoj pripovijesti pojavljuje se kako grmi, prevrće sve prepreke, elektrificira sve oko sebe. Nitko ga nije očekivao, ali kad se jednom pojavio, samo je on bio u centru pozornosti. Nema određeno zanimanje; zapravo, nezaposlen je, beskućnik i neženja. Fizički snažan, “mogao je trčati ispred konja osamnaest milja”, iako mu je prehrana prilično loša: znamo što je jeo i pio u pustinji.
Također znamo da ima zbunjujuću naviku pojavljivanja i nestajanja u najneobičnijim okolnostima. Odvažan, maštovit, provokativan, on je majstorski kazališni redatelj: zna kako impresionirati ljude i dovesti ih do ekstaze.
Takav je biblijski portret Ilije: žilav, žestok i okrutan, razdražljiv, nefleksibilan, monolitan, uništavač lažnih idola i njihovih štovatelja. Njegova moć koncentracije je izvanredna. On ne govori; on zapovijeda. Ali kada sluša jednu osobu, ne sluša nikoga drugog, najusamljenije stvorenje na zemlji – od gomile, on je još usamljeniji. Kao čovjek krajnosti, on odbacuje slabosti i kompromise.
Njegova strogost i rigoroznost su legendarne – on se gotovo nikada ne smiješi. Više od osobe, on je sudbina.
Bio je stranac u svojoj zemlji jer je njegov Bog bio stranac u svojoj vlastitoj zemlji koju je odabrao za svoj narod. Ilija – izazov svakomu od nas i danas. I poziv da ga slijedimo u njegovoj odlučnosti za pravovjernost. Ilija – ime mu znači Moj je Bog Jahve – Elias! Svima koji nose njegovo ime – sretan IMENDAN!
Kršćanstvo je lako prenosiv virus – a cjepivo protiv njega izumljuju sami katolici
Zašto se Bog povukao iz vatre i potresa baš na mjestu gdje je upravo pokazao svoju moć?
