Predvođeni zrenjaninskim biskupom mons. Mirkom Štefkovićem i svećenstvom Subotičke biskupije, bački Hrvati katolici još su jednom potvrdili neraskidivu povezanost kršćanske vjere, bogatog kulturnog naslijeđa i narodnog identiteta na ovim prostorima.
Duhovno utočište na Marijanskom svetištu Bunarić
Na prostoru poznatog Marijanskog svetišta Bunarić pokraj Subotice i ove je godine svečano održano tradicionalno hodočašće koje je na jednom mjestu okupilo više tisuća bačkih Hrvata katolika te vjernika iz cijele regije. Središnjim svečanim misnim slavljem, koje je predvodio zrenjaninski biskup mons. Mirko Štefković uz suslužje brojnih svećenika Subotičke biskupije, ujedno je dostojanstveno i svečano obilježen i službeni završetak ovogodišnjih žetvenih svečanosti „Dužijanca“. Prepoznatljive i iznimno živopisne bunjevačke narodne nošnje, koje su s ponosom nosili mladi sudionici i predvodnici slavlja, još su jednom pred svim okupljenim vjernicima potvrdile neraskidivu, stoljetnu nit koja na ovim prostorima čvrsto povezuje duboku kršćansku vjeru, bogato kulturno naslijeđe i narodni identitet ovdašnjeg hrvatskog naroda.
Ovo omiljeno proštenište u sjevernom dijelu Bačke kroz povijest je izraslo u snažno duhovno utočište i nezaobilaznu točku identiteta lokalne hrvatske zajednice. Biskup Štefković u svojoj je nadahnutoj propovijedi naglasio kako bi Bunarić uvijek iznova trebao biti sveto mjesto susreta na kojem vjernici u miru zastaju, mole se te od Blažene Djevice Marije uče ključnim kršćanskim vrlinama — poniznosti, odgovornosti prema vlastitoj zajednici i bližnjima te istinskom, nepokolebljivom zajedništvu. U nastavku je posebno istaknuo kako Bunarić ima veliku težinu za sve građane Subotice i okolice, no posebice ključno značenje nosi za mjesne katolike i Hrvate u sjevernoj Bačkoj, zbog čega je s punim pravom uvršten u kalendar njihovih najvažnijih godišnjih manifestacija i žetvenih svečanosti.
Isprepletenost vjere i običaja kroz žetvene svečanosti
Posebna simbolika i ljepota ovog dugogodišnjeg hodočašća izravno dolazi do izražaja kroz aktivno sudjelovanje “bandaša” i “bandašice”, mladih i uglednih predvodnika žetvenih svečanosti, koji u autentičnim narodnim nošnjama predvode okupljeni narod i simbolično predaju kruh od novoga žita. Marinko Piuković, direktor Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“, u svojoj je izjavi napomenuo kako upravo prisutnost nositelja ovih drevnih žetvenih običaja na Bunarićkom proštenju na najljepši moguć način svjedoči o dubokoj, neraskidivoj isprepletenosti katoličke vjere i narodnih običaja Hrvata u Bačkoj. Iskrena zahvalnost Stvoritelju za plodove zemlje i težački trud ratara ovdje se već generacijama sasvim prirodno pretače u zajedničku molitvu, pjesmu i duhovnu obnovu.
Predaja kruha napravljenog od prvog brašna ovogodišnje žetve nosi iznimnu teološku i etnološku vrijednost. Taj čin predstavlja krunu rada težačkih obitelji i simbolizira ovisnost čovjeka o Božjoj providnosti. Tijekom cijelog liturgijskog slavlja na Bunariću, molitve vjernika i pjesme mješovitih zborova bile su prožete stihovima i napjevima posvećenim ravnici, žitu i Blaženoj Djevici Mariji. Time se unutar svetišta iznova stvara ambijent koji ne samo da čuva tradiciju od zaborava, nego je aktivno prenosi na mlađe naraštaje koji u sve većem broju oblače tradicionalne narodne nošnje i preuzimaju organizacijske uloge unutar svojih župnih zajednica.
Stoljetna tradicija kao temelj očuvanja identiteta u Bačkoj
Hodočašće na Bunariću i žetvene svečanosti „Dužijanca“ predstavljaju jedan od najvažnijih stupova na kojima počiva kulturna autentičnost Hrvata u Vojvodini. Kroz stoljeća izazovnih povijesnih okolnosti, političkih mijena i društvenih transformacija, svetište na Bunariću ostalo je neposredno mjesto okupljanja, međusobnog povezivanja i snaženja narodnog zajedništva. Upravo na tom mjestu, gdje se spajaju duhovna dimenzija i poštovanje prema zemlji i ratarskom radu, hrvatska zajednica u Bačkoj crpi snagu za očuvanje svog materinskog jezika, vjere, kulturne baštine i nacionalnog ponosa.
Lokalni dužnosnici i predstavnici hrvatskih institucija u Srbij naglašavaju kako je kontinuirano održavanje ovih manifestacija ključno za opstanak identiteta zajednice. „Dužijanca“ više nije samo lokalni vjerski i težački običaj, već je izrasla u cjeloviti kulturni brand koji okuplja tisuće sudionika. Organizacijom brojnih pratećih sadržaja — od natjecanja u ručnom košenju žita (risu), izložbi slamareske umjetnosti, pa sve do svečanih povorki u središtu Subotice — Hrvati u Bačkoj demonstriraju vitalnost svoje kulture. Središnje hodočašće na Bunariću stoga predstavlja vrhunac tog višemjesečnog ciklusa, spajajući radost obavljenog posla s dubokom duhovnom zahvalnošću.
