Na prostoru poznatog Marijanskog svetišta Bunarić pokraj Subotice i ove je godine svečano održano tradicionalno hodočašće koje je na jednom mjestu okupilo više tisuća bačkih Hrvata katolika. Središnjim svečanim misnim slavljem, koje je predvodio zrenjaninski biskup mons. Mirko Štefković uz suslužje brojnih svećenika Subotičke biskupije, ujedno je dostojanstveno i svečano obilježen i službeni završetak ovogodišnjih žetvenih svečanosti „Dužijanca“. Prepoznatljive i iznimno živopisne bunjevačke narodne nošnje, koje su s ponosom nosili mladi sudionici i predvodnici slavlja, još su jednom pred svim okupljenim vjernicima potvrdile neraskidivu, stoljetnu nit koja na ovim prostorima čvrsto povezuje duboku kršćansku vjeru, bogato kulturno naslijeđe i narodni identitet ovdašnjeg hrvatskog naroda.
Ovo omiljeno proštenište u sjevernom dijelu Bačke kroz povijest je izraslo u snažno duhovno utočište i nezaobilaznu točku identiteta lokalne hrvatske zajednice. Biskup Štefković u svojoj je nadahnutoj propovijedi naglasio kako bi Bunarić uvijek iznova trebao biti sveto mjesto susreta na kojem vjernici u miru zastaju, mole se te od Blažene Djevice Marije uče ključnim kršćanskim vrlinama — poniznosti, odgovornosti prema vlastitoj zajednici i bližnjima te istinskom, nepokolebljivom zajedništvu. U nastavku je posebno istaknuo kako Bunarić ima veliku težinu za sve građane Subotice i okolice, no posebice ključno značenje nosi za mjesne katolike i Hrvate u sjevernoj Bačkoj, zbog čega je s punim pravom uvršten u kalendar njihovih najvažnijih godišnjih manifestacija i žetvenih svečanosti.
Isprepletenost vjere i običaja kroz žetvene svečanosti
Posebna simbolika i ljepota ovog dugogodišnjeg hodočašća izravno dolazi do izražaja kroz aktivno sudjelovanje “bandaša” i “bandašice”, mladih i uglednih predvodnika žetvenih svečanosti, koji u autentičnim narodnim nošnjama predvode okupljeni narod i simbolično predaju kruh od novoga žita. Marinko Piuković, direktor Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“, u svojoj je izjavi napomenuo kako upravo prisutnost nositelja ovih drevnih žetvenih običaja na Bunarićkom proštenju na najljepši moguć način svjedoči o dubokoj, neraskidivoj isprepletenosti katoličke vjere i narodnih običaja Hrvata u Bačkoj. Iskrena zahvalnost Stvoritelju za plodove zemlje i težački trud ratara ovdje se već generacijama sasvim prirodno pretače u zajedničku molitvu, pjesmu i duhovnu obnovu.
Sama povijest nastanka i razvoja ovog svetišta iznimno je bogata i dirljiva. Prema sačuvanim povijesnim zapisima i narodnoj predaji, na prostranom području današnjeg svetišta nekada se nalazilo više prirodnih izvora čiste vode s kojima su lokalni stanovnici oddavna povezivali iscjeliteljske snage i Božji blagoslov. Krajem 19. stoljeća na tom je mjestu podignut prvi drveni križ kao znak zahvalnosti, nakon čega je uslijedila i izgradnja manje kapelice za potrebe prolaznika i vjernika. Redovita i organizirana misna slavlja na Bunariću započela su se služiti 1953. godine, dok je ključni preokret u duhovnom životu i popularnosti ovog mjesta nastupio 1968. godine, kada je iz talijanske Sirakuze svečano donesena kopija reljefa Gospe od Suza, koja se od toga trenutka nalazi u samom središtu štovanja i duboke pobožnosti brojnih vjernika.
Obnova svetišta i pogled prema velikim obljetnicama
Svetište je kroz protekla desetljeća kontinuirano raslo, širilo se i obnavljalo zahvaljujući trudu i prilozima vjernika, a velika prekretnica u njegovoj novijoj povijesti dogodila se 2003. godine kada je temeljito obnovljeno marijansko i biskupsko svetište svečano otvorio i blagoslovio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Službenu i trajnu potvrdu svog visokog duhovnog značaja i statusa ovo je mjesto dobilo 2021. godine, kada je odlukom crkvenih vlasti i formalno proglašeno službenim biskupijskim svetištem Subotičke biskupije. Dodatnu specifičnost, širinu i ekumensku dimenziju ovom prostoru daje i neposredna blizina pravoslavne kapele, čime Bunarić prirodno i nenametljivo djeluje kao mjesto susreta, međusobnog uvažavanja, dijaloga i mirnog suživota različitih kršćanskih tradicija.
Gledajući s nadom prema budućnosti, rektor svetišta i mjesni župnik vlč. Željko Šipek podsjetio je okupljene hodočasnike kako se za točno dvije godine navršava velikih i značajnih pola stoljeća od početka kontinuiranog štovanja Gospe od Suza na ovom svetom prostoru. Glavni cilj uprave svetišta i lokalne zajednice u narednom razdoblju jest dodatno urediti, infrastrukturno opremiti i sadržajno približiti svetište svim hodočasnicima, kako Bunarić ne bi bio masovno posjećen samo tijekom središnjeg ljetnog proštenja, već kako bi ostao živim, pristupačnim i ugodnim mjestom molitve, susreta i duhovnog odmora tijekom cijele kalendarske godine. Središnjem svečanom slavlju, koje se tradicionalno održava krajem kolovoza, i ove je godine prethodila temeljita trodnevna duhovna priprava ispunjena molitvama, večernjim svetim misama, prigodom za svetu ispovijed te svečanome procesijom sa svijećama.
*Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije
