Rezultati istraživanja Ipsosa, objavljeni u petak, pokazuju da gotovo dvostruko više muškaraca nego žena u Njemačkoj smatra da bi većina ljudi trebala imati djecu. Naime, 59 posto muškaraca dijeli ovo mišljenje, u usporedbi s tek 33 posto žena.
Razlike postoje i na razini Europske unije, gdje 53 posto muškaraca vjeruje u važnost roditeljstva za sve, dok je taj udio kod žena 39 posto. Istraživanje je provedeno putem interneta na uzorku od 1000 ljudi u Njemačkoj, u dobi između 16 i 74 godine, od 15. veljače do 23. travnja.
Prema psihologinji Mareile Poettering iz Bavarske, razlog za ovu razliku leži u činjenici da djeca imaju veći utjecaj na živote žena nego muškaraca.
Strah od utjecaja na karijeru
Mnoge žene ulažu značajan trud u obrazovanje i profesionalni razvoj. „Prava je zabrinutost žena da bi majčinstvo moglo ugroziti njihovu karijeru”, kaže Poettering.
Žene često primjećuju da ih majčinstvo može ograničiti u poslu. Naime, majke su ponekad preusmjerene na niže pozicije ili čak dugoročno ostaju izvan tržišta rada.
Problem balansiranja obitelji i karijere dodatno otežava situacija jer mnoge njemačke kompanije ne nude fleksibilne radne modele prilagođene obiteljskom životu.
Nadalje, mnoge žene žele biti financijski samostalne i boje se da si, uz dodatne troškove za dijete, neće moći priuštiti obitelj. „Taj strah je opravdan”, napominje Poettering.
Povećani troškovi života
Roditeljstvo često zahtijeva veći stan, što je sve teže zbog nestašice pristupačnih nekretnina u Njemačkoj. Troškovi života također rastu, što dodatno opterećuje parove.
Mladi parovi često žive daleko od šire obitelji, što znači da nemaju uvijek pomoć u odgoju djece, što stvara dodatnu zabrinutost kod žena koje vide kako su mlade majke preopterećene.
Poseban izazov za srednju klasu
Prema psihologinji Petri Jagow iz Koelna, žene srednje klase osobito su pod pritiskom jer balansiraju između rada, obitelji i društvenih očekivanja.
Bogatiji slojevi imaju pristup većim resursima, dok se u nižim socioekonomskim slojevima očekivanja od profesionalnog života često smanjuju, što čini ranije majčinstvo atraktivnijim za neke žene.
Velika životna očekivanja
Osim financija, stručnjaci ističu i sve veća životna očekivanja i aspiracije. „U Njemačkoj se žene suočavaju s jedinstvenim izazovima koji su veći nego u susjednim zemljama,” naglašava Jagow. „Kako god da žena postupi, može se suočiti s osudom.”
Posebno je zanimljivo da izraz „Rabenmutter”, što znači „loša majka”, postoji samo u Njemačkoj i odnosi se na žene koje se percipiraju kao nedovoljno posvećene majčinskim dužnostima.
Općenito, žene možda i žele djecu, ali osjećaju da trenutno cijena roditeljstva može biti previsoka. Kako bi se to promijenilo, potrebno je raditi na unapređenju uvjeta poput bolje organizirane skrbi za djecu, fleksibilnih radnih uvjeta i poboljšanja mirovinskih shema.
Nova istraživanja sugeriraju da bi dodatne poticajne mjere poput financijskih subvencija za obitelji i potpora zaposlenim roditeljima mogle pozitivno utjecati na odluku žena o roditeljstvu, no potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri ovi poticaji stvarno utječu na dugoročne životne odluke žena.
I za kraj, svakako treba istaknuti kako bi slično istraživanje kod migranata koji su u Njemačku došli potražiti svoju sreću zasigurno imalo izrazito drugačije rezultate. Useljenicama u Njemačku djeca nisu ni financijski problem niti ih brine utjecaj roditeljstva na njihove karijere. Naprotiv, više djece znači i veći ugled, kako kod žena tako i kod muškaraca koji su došli iz sjeverne Afrike ili Azije.
Upravo stoga, demgrafska slika Njemačke, a i ostalih europskih zemelja bitno će se mijenjati u idućem razdoblju. Europsko društvo odustajanjem od svojih duhovnih korijena i vrednota poprimit će potpuno drugačije etničke, vjerske i kulturološke parametre od onih koji su vrijedili do nedavno.
