Pomisao na konzumaciju ljudskog mozga može izazvati nelagodu čak i kod najhrabrijih. Međutim, nova istraživanja otkrivaju da su drevni ratnici to činili još prije 18.000 godina, nakon što bi pobijedili neprijatelje u bitci.
Kanibalizam kod Magdalenca
Rani Europljani, poznati kao Magdalenci, prakticirali su ovu brutalnu tradiciju, vađenjem mozgova svojih poraženih neprijatelja i njihovom konzumacijom. Znanstvenici su analizirali tragove na ljudskim ostacima pronađenima u špilji Maszycka, smještenoj oko 20 kilometara od Krakova u Poljskoj.
Prema istraživačima iz Poljske i Španjolske, žrtve su vjerojatno bile napadnute, pokorene i zatim pojedene. Njihova tijela su sustavno obrađena kako bi se uklonila sva tkiva i iskoristila njihova prehrambena vrijednost. Proces se odvijao ubrzo nakon smrti, bez čekanja na prirodnu razgradnju tijela.
Konzumacija pokojnika
Ova praksa nije bila rezervirana samo za neprijatelje. Studija iz 2023. otkrila je da su Magdalenci jeli i svoje preminule voljene, najvjerojatnije kako bi ih se riješili. Najnovija istraživanja objavljena u časopisu Scientific Reports pružaju dodatne dokaze o ovoj stravičnoj tradiciji u špilji Maszycka.
Dokazi kanibalizma
Glavni autor studije, Francesc Marginedas s Katalonskog instituta za ljudsku paleoekologiju i društvenu evoluciju (IPHES) u Španjolskoj, tvrdi da kosturni ostaci jasno potvrđuju kanibalizam. Detaljna analiza pokazuje da su kosti namjerno lomljene, a posjekotine ukazuju na prehrambenu eksploataciju tijela, isključujući mogućnost da se radilo o pogrebnom ritualu.
Tim je proučavao 63 fragmenta ljudskih kostiju, uključujući lubanje i duge kosti udova, pronađene u špilji Maszycka. Oko 68 posto ostataka nosilo je jasne tragove ljudske obrade, uključujući rezove i lomove povezane s uklanjanjem mišića, mozga i koštane srži.
Prerada tijela kao kod životinja
Utvrđeno je da su tragovi na ljudskim kostima vrlo slični onima pronađenima na životinjskim ostacima, što sugerira da su tijela obrađivana na isti način. Na lubanjama su pronađeni rezovi povezani s uklanjanjem kože i mesa, dok su prijelomi na lubanjama omogućavali pristup mozgu.
‘Fragmenti lubanje i čeljusti pokazuju znakove skalpiranja, odstranjivanja kože i razdvajanja zglobova’, navode autori istraživanja. Osim toga, lubanje su imale udarne tragove i posjekotine, što sugerira uklanjanje mozga.
Duge kosti, poput bedrene i nadlaktične, imale su tragove snažnih udaraca, čime se omogućavao pristup srži – bogatom izvoru masti i kalorija. Analiza otkriva da je naglasak bio na konzumaciji najhranjivijih dijelova tijela.
Uzroci kanibalizma
Stručnjaci vjeruju da je ovaj oblik kanibalizma mogao biti povezan s teritorijalnim sukobima i napetostima među grupama tijekom magdalenskog razdoblja.
‘Slučajevi kanibalizma dokumentirani su u različitim fazama ljudske evolucije’, objašnjava koautorica istraživanja dr. Palmira Saladié s IPHES-a. ‘U pretpovijesti se mogao prakticirati iz potrebe za preživljavanjem, ali i kao dio rituala ili nasilnih sukoba među skupinama.’
Magdalenci i njihova migracija
Magdalenci su živjeli u Europi između 23.000 i 14.000 godina prije Krista, tijekom posljednje faze ledenog doba. Nakon povlačenja ledenjaka, ove skupine lovaca i sakupljača širile su se prema srednjoj Europi.
Smatra se da su prije 15.000 godina stigli u Britaniju iz područja današnje Belgije i Nizozemske, u vrijeme kada su britanski otoci još uvijek bili povezani s europskim kopnom, prije nego što ih je odvojila velika poplava.
Autori studije pretpostavljaju da je rast stanovništva nakon povlačenja ledenjaka doveo do pojačane konkurencije za resurse, što je moglo rezultirati sukobima i kanibalističkim praksama.
Kanibalizam kao dio kulture
Iako se kanibalizam ne može smatrati uobičajenom praksom magdalenskog razdoblja, istraživači naglašavaju da nije bio ni rijedak.
‘Čini se da konzumacija ljudskog mesa nije bila neuobičajena pojava, iako nije bila dio svakodnevnog života tih ljudi’, zaključuju autori.
Međutim, ovo nije najstariji dokaz kanibalizma među ljudskim precima. Najraniji tragovi pronađeni su u sjevernoj Keniji, a potječu od prije otprilike 1,45 milijuna godina. Fosil potkoljenice jednog ranog hominina nosi jasne tragove klanja mesa, što ukazuje na to da su ljudi konzumirali vlastitu vrstu još u najranijim fazama evolucije.
Najgora hrana i piće koji štete hormonima i funkcioniranju tijela
Zaslađivači bez šećera ne donose nikakve koristi u mršavljenju
Drevni Egipćani još prije 4000 godina pokušavali liječiti rak
