Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta u srijedu je prihvatio dogovor s Vijećem EU-a o ažuriranim smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) koje sada uključuju više prometnih pravaca i čvorišta u Hrvatskoj.
Privremeni sporazum postignut prošlog prosinca između pregovarača Vijeća i Parlamenta ažuriranje je plana EU-a o izgradnji mreže željeznica, cesta, unutarnjih plovnih putova i kratke pomorske rute povezane preko luka i terminala diljem Europske unije. Trenutačni TEN-T projekti kreću se od Rail Baltica, koji povezuje Helsinki i Varšavu, do tunela Brenner, koji povezuje Austriju i Italiju, ili Lisabon–Madrid brze željezničke linije, navodi parlament.
U Hrvatskoj je do sada u europske prometne koridore bila uključena samo prometna veza Zagreba i luke Rijeka, no nove smjernice sada uključuju i luke Split i Ploče, regionalne željeznice u unutrašnjosti, zračne luke i drugu infrastrukturu.
Hrvatska će zahvaljujući ažuriranim smjernicama, u kojima je IDS-ov eurozastupnik Valter Flego intervenirao s više amandmana, za razvoj svoje prometne infrastrukture imati pristup fondu od 26 milijardi eura predviđenih EU-ovim financijskim okvirom do 2027. Ta sredstva iz Instrumenta za povezivanje Europe, CEF-a, namijenjena su razvoju devet europskih koridora i povezivanju 424 europska grada s lukama, zračnim lukama i željezničkim terminalima.
U pregovorima s Vijećem EU-a Europski parlament stavio je fokus na intermodalni prijevoz koji se prvenstveno odvija željeznicom, unutarnjim plovnim putovima ili kratkom pomorskom plovidbom. Na temelju novih pravila to će biti pojačano elektrificiranim željeznicama u središnjoj TEN-T mreži, koje će se kretati brzinama od 160 km/h za putnički željeznički i 100 km/h za teretni promet, i prelaziti unutarnje granice EU-a u prosjeku za manje od 25 minuta do kraja 2030, navodi EP.
Odbor za promet i turizam u srijedu je dogovor pregovarača Parlamenta i Vijeća usvojio s 35 glasova za, jednim protiv i dva suzdržana. Privremeni sporazum o pravilima TEN-T zastupnici u punom sastavu još trebaju prihvatiti na nekoj od predstojećih plenarnih sjednica, vjerojatno u travnju.
Brzine hrvatskih željeznica trebale bi se povećati na do 160 km/h
Flego ističe da „europski koridori Hrvatskoj donose velika financijska sredstva, a Hrvatsku još samo jedan korak dijeli do 26 milijardi eura od Europe, koje ćemo trošiti na financiranje velikih prometnih projekata”.
“Današnji se dogovor temelji na povezanoj Europi i željeznicama u dvije brzine. Jasno, mi smo na onoj puno sporijoj strani. Sjever Europe će 2030. putnike prevoziti brzinom od 250 km/h, dok će na istoku maksimalna brzina vlakova biti 160 km/h. No, uzmemo li u obzir prosječnu brzinu naših vlakova danas – 50 km/h, uspjeh je itekako značajan.
Putovanje vlakom od Rijeke do Zagreba danas traje 45 minuta duže nego prije 18 godina, tako da će brzina od 160 km/h na dionicama Rijeka-Split, Rijeka-Zagreb i Zagreb-Vinkovci za nas predstavljati brzinu svjetlosti”, pojasnio je Flego.
Željeznički tunel kroz Učku
Flego je u stajalište parlamenta amandmanima unio više prijedloga, ističe ured zastupnika u priopćenju. “Ponosan sam na nas europske liberale, jer za ovo radimo od 2015. godine“, naglasio je Flego (IDS/Renew) prilikom izglasavanja dogovora o definiranju europskih prometnih koridora, tzv. TEN-t mreži.
Luka Rijeka tako ulazi na čak tri europska koridora, a Split i Ploče na jedan. Zračne luke Zagreb, Dubrovnik i Split imat će mogućnost europskim novcem osigurati direktnu željezničku, tramvajsku ili metro vezu do najvećeg grada u blizini. Osam manjih gradova od Savudrije do Dubrovnika dobiva pristup financiranju morskih i zračnih luka, što obuhvaća modernizaciju marina, dodatne vezove, obnovu riva i lukobrana te modernizaciju infrastrukture u manjim regionalnim zračnim lukama, poput Pule i Cresa.
Od regionalnih željeznica koje su ušle u TEN-t mrežu riječ je o Istarskoj i Podravskoj pruzi. Istri to otvara put za modernizaciju željeznice prema Trstu, a otvara se i put za najveću investiciju u povijesti naše zemlje od neovisnosti – željeznički tunel kroz Učku. Otoku Krku otvara se prilika za novi most, kao i cestovno-željeznički spoj prema Rijeci, navodi ured zastupnika.
“Prepoznali smo potrebu uvrštavanja Luke Rijeka rame uz rame s ostalim Sjevernojadranskim lukama, kao i potrebu povezivanja Istre i Rijeke sa Slovenijom – cestom i željeznicom. Također, na naš će prijedlog i zemlje Zapadnog Balkana moći koristiti sredstva iz CEF-a, po prvi put u povijesti. Mali korak za EU, ali za zemlje u susjedstvu ogroman. Do izmjene karte europskih koridora bili smo na marginama europske prometne politike. Sad smo konačno dio europske prometne elite”, zaključio je Flego.
Google pokreće kampanju protiv dezinformacija uoči europskih izbora
