Bosna i Hercegovina nije država. Ova izjava nema nikakve veze s navodnim velikohrvatskim (ili velikosrpskim) težnjama prema toj zemlji. Bosna i Hercegovina nije država jer ima visokog predstavnika.
Što je uopće visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini? Ukratko – sve.
Osoba je to koja može srušiti bilo koji zakon ili donijeti novi, osoba je to koja može smijeniti bilo kojeg političara s bilo koje funkcije. Da bi visoki predstavnik nametnuo neki zakon za to mu ne treba ni Ustavni sud, ni parlament, ni Predsjedništvo.
Visoki predstavnik je moćnija sila u BiH od bilo koje institucije.
Što nam to hoće reći? Hoće nam reći da je on vanjski suveren. U svakoj normalnoj državi suverenitet proizlazi iz naroda i pripada narodu. “U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana”. Druga je to rečenica prvoga članka Ustava Republike Hrvatske.
Treća rečenica kaže kako “narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem”.
E, čisto ilustracije radi, u BiH takvo što ne postoji jer u BiH suverenitet nema veze s narodom nego s visokim predstavnikom. Tko je uopće visoki predstavnik odnosno što je to institucija visokog predstavnika?
Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini. Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je potpisan 1995. godine, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu je u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Visoki predstavnik također ima zadatak da koordinira aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji.
Dakle visoki predstavnik se u BiH trebao zadržati godinu – dvije nakon rata, pripaziti da se poštuje ono potpisano u Daytonu i lagano pakirati kofere. Međutim, međunarodna zajednica je odlučila da mu poveća prisutnost u BiH na neograničenu. Osim toga, visokom predstavniku su brutalno povećane ovlasti.
Nakon uspješnog zaključenja Daytonskog mirovnog sporazuma u studenome 1995. godine, u Londonu je 8. i 9. prosinca 1995. održana Konferencija o provedbi mira čiji je cilj bio mobilizirati međunarodnu potporu za provedbu Sporazuma. Sastanak je rezultirao uspostavom Vijeća za provedbu mira (PIC).
PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija koje na različite načine pružaju potporu mirovnom procesu – osiguravajući financijska sredstva, dajući trupe u sastav EUFOR-a, ili izravno provodeći operacije u Bosni i Hercegovini. U PIC-u je također uključen jedan broj promatrača koji se mijenja.
Nakon Londonske konferencije, PIC se na ministarskoj razini sastao još pet puta da bi razmotrio postignuti napredak i definirao ciljeve provedbe mira za predstojeći period: u lipnju 1996. u Firenci; u prosincu 1996. ponovno u Londonu; u prosincu 1997. u Bonu; te u prosincu 1998. u Madridu i u svibnju 2000. u Bruxellesu.
Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Predsjedništvo Europske unije, Europska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska. Ruska Federacija je nakon izbora Schmidta u kolovozu 2021. rekla da više neće sudjelovati na sastancima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira te da Schmidta smatraju nelegalno izabranim visokim predstavnikom.
Schmidt je aktualni visoki predstavnik i imenovan je u kolovozu 2021., a imao je šest prethodnika. Većina njih načinila je ogromnu štetu Hrvatima i Srbima u BiH namećući zakone i dokidajući im politička prava poput toga da mijenjaju izborne jedinice, političku snagu ili smjenjuju političke predstavnike.
To je, dakle, visoki predstavnik. Vanjski suveren koji može što god hoće. Dok je on tu, BiH nije suverena država. I to je odgovor na pitanje iz naslova: Otvaranje pregovora EU s BiH nema nikakvog smisla dok ta država ne postane normalna država, a trenutno je daleko od toga.
Ilustracije radi, otvoriti pregovore s BiH o pridruživanju u EU bi bilo kao da u nogometu FIFA ili UEFA odluče da će se na stadionu NK Croatia Zmijavci igrati finale Lige prvaka ili da se netko od holivudskih faca dosjeti kako bi dodjelu Oscara bilo dobro organizirati u kinu Tuškanac.
I jedno i drugo i treće, shvatili ste, teoretski je moguće, ali potpuno smiješno i besmisleno.
Mit o superizbornoj godini i nekim tamo dole Bosancima što nam biraju vlast
Schmidt kao škorpion iz basne: Ubada jer mu je to u prirodi, a zna da je smrtonosno
