U prigodnoj homiliji nadbiskup je istaknuo da Tijelovo podsjeća na ono od čega Crkva živi, na pashalni misterij koji označava prijelaz iz ropstva grijeha u slobodu i slavu djece Božje, na Kristovu trajnu osobnu prisutnost među nama. Dan Državnosti nas podsjeća na jednu drugu slobodu koju smo stekli i koja nas obvezuje.
Govoreći o vrednotama koje su bitne za identitet hrvatskog naroda nadbiskup Kutleša je naglasio da identitet naroda obuhvaća različite aspekte života zajednice: ono što nas razlikuje od drugih, kao i ono što nas povezuje i čini zajednicom s dubokim korijenima i bogatom baštinom.
Taj je identitet nemoguće očuvati ako se bez ikakvih kriterija prekida s prošlošću naroda, ako se zaboravi kako očuvati one vrijednosti iz kojih je iznikao, od kojih živi i po kojima je prepoznatljiv, rekao je nadbiskup i nadodao da “unatoč brojnim promjenama kroz koje smo kao narod prošli, obitelj, vjera i domovina ostaju vrlo visoko na ljestvici vrednota u Hrvatskoj.
– U pogledu vjere u Boga, a još više u pogledu vjernosti Katoličkoj Crkvi, neizbježno smo se našli pod utjecajem negativnih europskih trendova. Nije više predmet rasprave ni čuđenja da se pojedinci i narodi Europe odriču svojih kršćanskih korijena, a da europska kultura ubrzano gubi svoju unutarnju svježinu i dinamičnost.
Manje je vidljivo, ali je ipak sve očitije, da nam to ne donosi nikakvo dobro”, rekao je nadbiskup te je govoreći o obitelji istaknuo da se zaboravlja da je “jednakost u katoličkoj tradiciji utemeljena na ljudskom dostojanstvu koje je svojstveno svakom muškarcu i ženi, a ne na ukidanju razlika. Takvim se odgojno-obrazovnim projektima svaki katolik treba suprotstaviti na sve moguće legitimne i društveno prihvatljive načine.
Zadatak je cijeloga društva štititi obitelj kao naravnu društvenu zajednicu muškarca i žene koja prethodi samomu društveno-političkom uređenju države – istaknuo je.
Puno smo, i ne bez razloga, očekivali od pravne države zajamčenih ljudskih prava i sloboda za sve, kao i od političkih programa svake nove Vlade. Vjerujem da dijelimo mišljenje kako Domovina kakvu smo htjeli i kakvu želimo nije novo ratište neobuzdane i neodgovorne slobode i iseljavanja naše mladeži. Nije ni pregovarački stol pogubnih kompromisa lažne slobode koji joj ne nude budućnost, istaknuo je nadbiskup Kutleša.
Nadalje, nadbiskup je naglasio da Crkva nije samo prenositeljica Evanđelja, već je uvijek bila i čuvarica duhovnog i prirodnog nasljeđa istine, dobrote i ljepote.
– Ono što se Crkva našeg vremena osjeća dužnom učiniti jest upućivanje vjernika i svih ljudi dobre volje na temeljnu važnost objektivne istine, prirodnog zakona, kao i pomaganje društvu u ponovnom otkrivanju važnosti te istine za naše misli i postupke. S obzirom na to da cijelo društvo treba zajedničke temeljne vrijednosti, svim je građanima ove zemlje, bili vjernici ili ne, upućen poziv na prepoznavanje objektivne istine. Temeljna prava, poput prava na život nisu stvar pregovora nego prepoznavanja i poštivanja – posebno je naglasio.
Zar nije znak velike moralne dvoličnosti kada se zgražavamo nad činom bacanja novorođenčeta u kantu za smeće, dok se istovremeno posve legalno i na ništa manje užasan, ali sofisticiraniji način, u smeće bacaju brojna ubijena djeca koja nisu ni imala priliku roditi se, pozvao je nadbiskup da se zapitamo.
– U kontekstu ljudskoga neotuđivog dostojanstva posve je suvišna rasprava o vremenu do kojeg je ovo zlo zakonski dopušteno. Ono se nastavlja na eutanaziju, ratove, zapostavljanje starijih i nemoćnih, beskućnika i siromašnih, migranta i izbjeglica, samohranih majki i trgovine djecom. Bez prava na život, sva su ostala prava uvjetovana – naglasio je nadbiskup Kutleša.
Na kraju homilije nadbiskup je istaknuo da upravo u globaliziranom svijetu mora snažno zablistati kršćanska nada te pozvao one koji sudjeluju na euharistiji da prihvate obvezu preoblikovati svoj život prema kršćanskim načelima, uključujući zalaganje za mir, brigu za najpotrebnije i očuvanje okoliša. Budući da se grijeh čovjekove nutrine odražava na obitelj, društvo i sav stvoreni svijet, potreban nam je korjenit zaokret i povratak k Bogu. Nemoguće je očekivati promjenu ponašanja pojedinaca bez promjene njihove nutrine.
Nakon popričesne molitve uslijedila je procesija i izlaganje Presvetog Oltarskog Sakramenta na Markovom trgu uz prigodna čitanja, klanjanje, molitvu nadbiskupa za vjernike i grad te blagoslov Presvetim Oltarskim Sakramentom.
Cijelu homiliju možete pročitati ovdje.
Izvor: zg-nadbiskupija.hr/Laudato
Smjena straže Kravat pukovnije – jedinstven hrvatski doprinos svjetskoj kulturnoj baštini
Obilježavanje Dana državnosti: Zahvala hrvatskim braniteljima i dr. Franji Tuđmanu
