Koncept hrvatskoga nastupa na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2025. “Inteligencija grešaka” predstavljen je u srijedu u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) u Zagrebu.
Izložba hrvatskoga projekta bit će postavljena od 10. svibnja do 23. studenog. Otvorenje hrvatskog paviljona je 9. svibnja na lokaciji Arsenale u Veneciji.
Načelnica u Ministarstvu kulture Irena Kregar Šegota hrvatski je projekt ocijenila zahtjevnim i važnim te dodala kako Venecijanski bienale već desetljećima predstavlja jedno od najvažnijih mjesta susreta suvremene arhitektonske i umjetničke misli te prostor u kojem se otvaraju pitanja naše budućnosti, odgovornosti, znanju i zajedničkom djelovanju.
Smatra kako je nazočnost na biennalu prigoda da hrvatska kreativnost, znanje i inovativnost postanu dijelom globalne arhitektonske razmjene.
Projektom, ocijenila je, predstavljamo vrhunski autorski rad te internacionaliziramo, kontekstualiziramo i jačamo pozicije hrvatskih umjetnika, arhitekata, istraživača i svih koji oblikuju prostor u kojem živimo.
Ovogodišnji hrvatski projekt “Inteligencija grešaka” uči nas promatranju, slušanju i učenju iz složenih, neidealnih ali i stvarnih uvjeta našega svakodnevnog života i prostora, napomenula je i dodala kako je projekt ujedno i umjetnička instalacija, istraživački laboratorij i poziv na dijalog s publikom kolegama i širom zajednicom.
Po riječima predsjednice Udruženja hrvatskih arhitekata Mije Roth-Čerina ovogodišnji biennale upućuje poruke međunarodnoj javnosti.
On otvara pitanje inteligencije u kontekstu otpornosti u svijetu suočenu s nizom neizvjesnosti i razmišlja kako se te otpornosti razvijaju kroz oblike inteligencije – ljudske, neljudske, prirodne, spontane i kolektivne, dodala je.
Poziva na osluškivanje složenosti svijeta te na razvijanje otpornosti koja pomaže u toj složenosti da živimo i na nju odgovorimo kroz empatiju i odgovornost.
Na ovogodišnjem biennalu je poziv da se u budućnosti ne teži toliko savršenstvu u djelovanju, nego da arhitekturu promišljamo kroz sposobnost razvoja adaptabilnosti i konstantnoga učenja, rekla je.
Tema hrvatskoga paviljona o prihvaćanju pogreške duboko i vrlo direktno rezonira s pojmom inteligencije, rekla je Roth Čerina i dodala kako je zanimljivo da ne pokušavaju ispraviti neke greške nego ih koriste za razvoj kao novi mehanizam novoga i kvalitetnijeg djelovanja.
Članica hrvatskoga tima Ida Križaj Leko je istaknula kako u njihovu arhitektonskom projektu greška znači da će moći kreativno djelovati. To je greška koju mi tražimo, napomenula je i dodala kako traže grešku koju će moći utilizirati na nekom novom prostorno djelovanju.
Naglasila je kako je zajednički stav tima da su inteligentni sustavi oni koji uče na svojim greškama. Greške prvo skupljamo i proučavamo, rekla je i dodala kako greške ne popravljaju nego ih žanju i uzimaju kao novi resurs i alat. Napomenula je kako ga onda koriste za daljnje projektiranje i stvaranje inovativnih prostora.
Članica tima Jana Čulek je istaknula kako je izložbeni prostor paviljona prvenstveno inspiriran hrvatskim fenomenima te utemeljen na lokalnom znanju proizašlom iz konteksta hrvatske arhitektonske prakse.
Projekt “Inteligencija grešaka” postavljen je u hrvatskom paviljonu na 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture, a riječ je o umjetničkoj i istraživačkoj instalaciji posvećenoj proučavanju načina na koje se greške u prostornom oblikovanju i prostornoj politici mogu iskoristiti kao resursi za učenje i stvaranje novih svjetova.
“Inteligencija grešaka” izravno se povezuje s krovnom temom ovogodišnjeg izdanja Venecijanskog bijenala “Intelligens. Natural. Artificial. Collective. / Inteligens. Prirodno. Umjetno. Kolektivno.” Nadovezuje se na uvid da je identifikacija vlastitih grešaka ključan preduvjet za razvitak inteligentnih sustava u neidealnim i složenim uvjetima.
Hrvatski paviljon predstavlja iteraciju projekta “Inteligencija grešaka”, sastavljenu od tri ključna elementa: Institut grešaka, Repozitorij grešaka i Imaginariji.
Od muzeja do jezika: Počinje 30. edukativna akcija koja povezuje sve uzraste
Hrvatski paviljon zablistao na EXPO 2025 u Osaki: Inovativna priča o klimatskoj raznolikosti
Preminuo Mario Vargas Llosa, pisac i dobitnik Nobelove nagrade
