Nakon smrti pape Franje kardinali iz cijelog svijeta svakodnevno se sastaju u Rimu na “općim kongregacijama” kako bi se pripremili za konklavu na kojoj će birati Franjinog nasljednika. Ali što točno znači biti kardinal?
Visoki crkveni dostojanstvenik
Kardinal (od latinskog cardinalis) visoki je dostojanstvenik Katoličke Crkve kojeg bira Papa i dužnost mu je pomagati u upravljanju. Glavne odjele Kurije (svojevrsne vatikanske vlade) uglavnom vode kardinali.
Točna titula im je “kardinal Svete Rimske Crkve” (Sanctæ Romanæ Ecclesiæ cardinalis).
Ujedinjeni unutar Kardinalskog zbora kojim predsjedava dekan, trenutačno 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re, čine najvišu sferu Katoličke crkve.
Budući da je kardinal titula, a ne služba, mnogi od njih su biskupi neke biskupije u svijetu, dok oni koji obnašaju dužnosti u Kuriji žive u Rimu.
Izbornici papa
Ukupno ima 252 kardinala, ali samo će 135 izbornika mlađih od 80 godina biti pozvano na sudjelovanje u konklavi. Dvojica od njih već su odustala zbog bolesti.
Kardinali izbornici imaju težak zadatak izbora novog pape u slučaju smrti aktualnog pape ili njegove ostavke. Kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, poštujući vrlo strogu ceremoniju i pravila.
Stvaranje kardinala
Kardinali se “stvaraju” (izraz iz rimskog prava koji znači znači da dostojanstvo proizlazi iz njih samih i nije namijenjeno popunjavanju upražnjenog mjesta ili funkcije) papinim dekretom objavljenim pred Kardinalskim zborom koji se sastaje na konzistoriju, a smatraju se “muškarcima izvanrednima po svojoj doktrini, moralu, pobožnosti i razboritosti u vođenju poslova”.
Kaže se da je imenovana osoba “uzdignuta u kardinalski purpur”.
Purpurna boja kardinala
Karakteristična oznaka kardinala je crvena boja (zvana “kardinalski purpurna”), boja Rimskog senata, moći, prestiža i autoriteta, koja podsjeća na krv koju je Krist prolio tijekom svoje muke.
Kardinali nose prsten, tradicionalno sa safirom, a čak i ako nisu primili biskupsko posvećenje – koriste pektoralni križ, štap i mitru.
Politička nominacija
Imenovanje kardinala je politički pokazatelj aktualnog pontifikata i izbora sljedećeg pape.
Papa Franjo je u svom pontifikatu naglasio važnost imenovanja kardinala s “periferija” katoličkog svijeta, primjerice iz Azije.
Ukidanje privilegija
Kardinali, s titulom “eminencija”, svugdje imaju prednost osim u prisutnosti Pape i mogu obavljati papinsku službu u svim crkvama izvan Rima. Mogu biti i pokapani u crkvama.
Drugi vatikanski koncil značajno je smanjio privilegije najvišim prelatima, primjerice ukidanjem mogućnosti rezervacije cijelog kupea pri putovanju vlakom.
Koncil je također ukinuo obvezu da kardinal boravi u palači s barem jednom prijestolnom dvoranom i čekaonicom, kao i dva odvojena stubišta, jednim plemićkim i jednim za poslugu.
Papa Franjo je 2023. odlučio ukinuti pogodnosti glede stanovanja koje su prethodno uživali kardinali i visoki dužnosnici Svete Stolice, uključujući njihovo oslobođenje od plaćanja najamnine.
Dvije godine ranije, 2021., argentinski papa je već smanjio plaće kardinalima, prelatima i voditeljima dikasterija zbog utjecaja pandemije covida-19 na financije Svete Stolice.
Kako su se birali pape: Priče o zaključanim kardinalima, podmićivanju i čudima
