Muzej povijesti videoigara, koji će s više od tri tisuće predmeta skupljanih proteklih 40 godina jedne podsjetiti, a drugima otkriti kako se od šezdesetih do ranih dvijetisućitih godina razvijala danas sveprisutna gaming industrija i kultura, otvara se 31. svibnja u Zagrebu.
“Video igre najvažnija su forma umjetnosti novog doba, jedini medij koji kombinira toliko stvari – sliku, zvuk, tekst, pokret i ono što je najvažnije, interakciju. Korisnik je taj koji ispričanu priču mijenja i oblikuje prema viziji onoga tko je dizajnira”, rekao je osnivač i kustos muzeja Damir Šlogar vodeći novinare kroz postav na tri etaže.
Kao zaljubljenik u videoigre, ali i uspješni poduzetnik u toj industriji Šlogar je nakon povratka iz inozemstva u rodni Zagreb odlučio na ovaj način s drugima podijeliti svoju vrijednu zbirku za koju kaže da je jedna od najpotpunijih i najrelevantnijih u Europi koje je ikada posjetio.
Rekao je kako za njega ovo nije samo muzej, nego ispunjenje dugogodišnjeg sna započetog još kasnih sedamdesetih kada je prvi put odigrao Pong, i to na crno-bijelom televizoru, a nastao je iz osobne želje da se sačuva i predstavi povijest video igara koje su promijenile svijet na način na koji ljudi ne znaju ili zaboravljaju.
“Nimalo ne pretjerujem kada kažem da video igre nisu samo zabava, to je tehnologija, umjetnost, dizajn, naracija, interakcija, kultura, a tu je i komercijalni aspekt jer video igre kao industrija same generiraju veću zaradu od filmske i glazbene industrije zajedno”, istaknuo je.
Više od tri tisuće izložaka raspoređeno je u zgradi u Draškovićevoj 10, kronološki po dekadama i uz rekonstrukciju tipičnih soba svakog od tih razdoblja te podsjetnike na neke od najvažnijih momenata tadašnje pop kulture.
“Kroz tri etaže i četiri dekade trudio sam se ne samo izložiti predmete, nego i ispričati priču o razvoju industrije, tehnološkom napretku, kreativnosti, utjecajima na pop kulturu, uključiti sve, od lokalno poznatih do manje poznatih igara koje su ljudi možda zaboravili, a zaslužuju da se ponovno otkriju”, ustvrdio je.
Muzej će biti mjesto gdje će se ljudi družiti
Šlogar želi da Muzej bude mjesto gdje će se ljudi sastajati, biti inspirirani ne tako dalekom prošlošću, pa stoga su u planu gostovanja ljudi iz industrije, šefova studija i dizajnera, retro večeri gaminga, radionice. “Želim da se svi ovdje osjećaju kao kod kuće bez obzira je li im prvi susret s videoigrama bio danas ili nekad davno u osamdesetima kada su se igrali na Spectrumu”, rekao je.
Dodao je da je u Muzej otišlo izuzetno puno restauracije i truda, zahvalivši obitelji i svima koji su pomogli, osobito u vrijeme kada je teško biti poduzetnik u turbulentnoj gaming industriji koja je trenutno u jednoj od najvećih kriza, no vjeruje da će se pojaviti nešto što će ju ponovno podići.
“Otvaranjem muzeja ne zatvaramo poglavlje prošlosti nego otvaramo novo poglavlje za generaciju koja će ovakav muzej napraviti opet za 50 godina sa svime od 2000. do 2050.”, poručio je.
Muzej predstavlja najznačajnije, ali i rijetke igre, među ostalim, Space Invaders, Asteroids, Pac-Man, prvu videoigru Tennis for Two iz 1958., prve komercijalno dostupne videoigre, Computer Space iz 1971., prve kućne konzole za videoigre, Magnavox Odyssey, prve komercijalno uspješne videoigre, Pong i prve ručne konzole za videoigre, Microvision.
Prikazana je i jedna od najopsežnijih kolekcija videoigara nekih od ključnih izdavača i franšiza, a posjetitelji mogu zaigrati igre na rijetkim i jedinstvenim platformama kao što su Atari Lynx, Nintendo Virtual Boy i Vecterex, a koje je bilo teško ili gotovo nemoguće susresti u “stvarnom životu”. Bit će tu i najveći Pac-Man u svijetu, kao i najmanji svjetski Tetris.
Stalni postav organiziran je po desetljećima, počevši od sedamdesetih, pionirskog razdoblja industrije videoigara, mogu se isprobati i zaigrati neke od najstarijih arkada, poput Ponga i Computer Spacea, i iz prve ruke saznati sve o postanku videoigara.
Izložba osamdesetih podsjeća na zlatno doba arkada, prve kućne konzole te najpopularniju igricu – Pac-Mana koji je pokrenuo popkulturnu revoluciju, dok su devedesete prikazane kroz prijelaz s 2D na 3D grafiku, presudnu za nastanak niza kultnih franšiza, klasične konzole poput Sonyjevog PlayStationa i Nintenda 64.
Dvijetisućite donijele su nove platforme i suvremene igre, preteče mnogih legendarnih franšiza, uzlet novih poslovnih modela i mobilnih igara, revolucionarne konzole koje su privukle neke nove igrače i omogućile širu, raznoliku žanrovsku podjelu igara.
Osiguran je i prostor za posebne izložbe, za ekskluzivne i raritetne kolekcije videoigara i memorabilija, privremene tematske izložbe, a jedan od najatraktivnijih dijelova Muzeja svakako je onaj posvećen arkadama gdje se isprepliću nostalgija i povijest uz autentični dekor, ambijentalne zvukove i pomno odabranu kolekciju arkada.
Damir Šlogar karijeru je počeo osamdesetih stvaranjem originalnih igara za platforme poput MSX-a i Commodore Amige, djelovao je na raznim područjima, od novinarstva do razvoja videoigara u Sjevernoj Americi.
Radio je na više od 150 naslova, među kojima i slavni “Shrek”, “Barbie” i “Battlefield”. Osnovao je Big Blue Bubble, kanadski studio za videoigre koji se proslavio igrom “My Singing Monsters”, koja je privukla više od 100 milijuna igrača diljem svijeta. Ovaj muzej prvi je takve vrste u regiji i predstavlja ulaganje od preko dva milijuna eura.
Premijera hrvatskog filma ‘Restitucija, ili, san ili java stare garde’ na Subversive Film Festivalu
Zoran Milanović primio autore knjige ‘Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu
