Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je na Bledskom strateškom forumu izrazio određeni skepticizam da će do 2030. godine doći do proširenja Europske unije, navodeći da je Sjeverna Makedonija blokirana, Srbija “na rubu građanskog rata”, a BiH pod stalnom prijetnjom secesionizma.
Hrvatski premijer je na 20. izdanju skupa na Bledu sudjelovao na panelu „Bledski zalog: San ili stvarnost?” uz premijera Slovenije Roberta Goloba, crnogorskog premijera Milojka Spajića, albanskog premijera Edija Rame i povjerenicu Europske komisije za proširenje Martu Kos.
Bledski zalog odnosi se na odluku koja je 2023. donesena na tom skupu, a kojom je postavljen cilj da EU i zemlje zapadnog Balkana budu spremne za proširenje do 2030. godine.
Da stvari ne idu u tom smjeru pokazala je ranija izjava slovenskog premijera za Radioteleviziju Slovenije. Golob je rekao da su na Bled namjerno pozvani samo premijeri Albanije i Crne Gore jer žele poslati poruku da će „pristupanje biti moguće prvo onima koji će ozbiljno provoditi reforme”.
Plenković je na panelu rekao da je proširenje, koje on snažno zagovara, dobilo novi zamah nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, no da „nije toliko siguran” da je ono prioritet među državama EU-a.
Ključno pitanje, o kojem se u pravilu toliko i ne govori, pitanje su europskog proračuna i načina donošenja odluka – „dva neizgovorena ključna elementa”.
Plenković propitkuje hoće li veće članice primiti nove manje države sa „skromnim” doprinosom europskom proračunu, ali s jednakim pravom glasa.
„Deset najbogatijih država financira 80 posto proračuna”, podsjetio je.
Pozvao je na „realističnost”, kazavši da proširenja neće biti bez ispunjenih kriterija država članica te povoljnog političkog trenutka.
Trenutačno „imamo blokiranu Sjevernu Makedoniju, Srbiju s više od dvije godine najvećih, najsnažnijih i najozbiljnijih unutarnjih nemira i prosvjeda, na rubu građanskog rata, Bosnu i Hercegovinu” u kojoj Milorad Dodik opetovano prijeti odcjepljenjem Republike Srpske, nastavio je premijer.
Plenković je kasnije, u izjavi novinarima, pojasnio svoju izjavu o „građanskom ratu”, kazavši da je u Srbiji nakon tragičnih događaja – masovnog ubojstva u beogradskoj školi te pada nadstrešnice u Novom Sadu – stvoreno „ozračje” u kojem prosvjedi traju već više od dvije godine, što je „stanje koje nije uobičajeno”.
Cilj njegove izjave na panelu stoga je bio da se publici koja „ne prati sve detalje” situacije u Srbiji „malo dočara kako to sve skupa izgleda, osobito zadnjih mjeseci”.
„Nemojte misliti da zagovaram takav scenarij, samo hladno opisujem”, naglasio je.
Plenković je na panelu spomenuo je i slučaj Banjske, sukoba kosovske policije i dobro naoružanih Srba kod istoimenog manastira iz rujna 2023. godine, koji je prošao „bez ozbiljnih izjava ili artikulacija ikoga u EU-u”.
„Pravili smo da se to nije dogodilo”, naglasio je.
Plenković je stoga pozvao na „trijeznost” oko pitanja proširenja i promjena globalnog konteksta, upozorivši da će treći akteri biti sve utjecajniji u zemljama kandidatkinjama što one duže budu izvan europskog saveza.
Postotak političke podrške europskom članstvu unutar tih zemalja nije dobar pokazatelj sam po sebi, jer su i Hrvati snažno podržavali ulazak u EU, a kad bi danas Hrvatska izašla na referendum, „bilo bi 50-50”.
„Narativi su se promijenili. Ima toliko dezinformacija koje se šire, a ljudi u kontekstu tehnološke revolucije skloni su vjerovati lažnim informacijama. To je vječna bitka”.
Plenković: ‘Operacija Oluja nije bila samo vojni podvig, ona je bila povijesni preokret’
Plenković izrazio zadovoljstvo postignutim trgovinskim dogovorom EU-a i SAD-a
